GreenWay: Ulaganje u infrastrukturu ključno za rast elektromobilnosti

Proteklog je mjeseca GreenWay Hrvatska otvorio dvije ultrabrze punionice uz trasu buduće brze ceste Varaždin-Ivanec-Krapina, a to je dio ambicioznih ulagačkih planova u idućih pet godina kojima je cilj postavljanje najmanje 300 brzih i ultrabrzih punjača.

No koliko takvo ulaganje ide ruku pod ruku s dinamikom rasta broja električnih automobila u Hrvatskoj, odnosno hoće li biti dovoljno kupaca i dovoljno razvijeno tržište za tako ambiciozne planove?

O tome smo porazgovarali s direktorom tvrtke GreenWay Hrvatska Dinom Novoselom.

"Pitanje ulaganja u infrastrukture je dugoročnog karaktera te se u pravilu radi o investicijskom ciklusu koji se promatra kroz minimalno 20-godišnji eksploatacijski horizont postavljenih punionica. Specifičnost ulaganja u infrastrukturu proizlazi iz činjenice da se u inicijalnim godinama može očekivati vrlo niska prosječna stopa korištenja, ispod pet posto, dok se u kasnijim godinama eksploatacijskog ciklusa očekuje prosječna konzervativna stopa od 20 posto. Dakle, radi se o biznisu koji ima elemente konzervativne, gotovo komunalne infrastrukture, kapitalno je intenzivan te ima dugi amortizacijski vijek. S druge strane,  potražnja za uslugama punjenja u Hrvatskoj u posljednjih tri godine raste na godišnjoj osnovi od preko 100 posto čemu značajno doprinosi kontinuirani priljev električnih vozila iz inozemstva, tzv. roamera", kaže za Bloomberg Adriju Dino Novosel.

Pritom se računa i na aktualne politike Europske unije (EU) prema kojima bi se s krajem prodaje novih benzinskih i dizel vozila broj prodanih električnih vozila mogao, procjenjuje se, popeti s tri na 18 milijuna godišnje i do 2035. dosegnuti ukupno brojku od preko 50 milijuna električnih vozila. Novosel napominje da tek djelić tih vozila i u Hrvatskoj čini ovakav infrastrukturni tip investicije isplativim.

GreenWay

U ovome trenutku Hrvatska je pri dnu EU-a u dekarbonizaciji prometa. U 2022. udio obnovljivih izvora energije u prometu na razini EU-a iznosio je 9,6 posto, a u Hrvatskoj 2,4 posto. Zanimljivo je da u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu stoji da do 2030. želimo povećati taj udio na malo iznad 20 posto.

Pored toga, s udjelom od tri posto novoprodanih električnih vozila u ukupnom broju prodanih vozila također smo pri dnu EU-a, no Novosel je optimist pa kaže da kada ste na začelju možete samo ići naviše.

No kako do toga doći?

"Mi smatramo da je raspoloživost adekvatne infrastrukture ključan preduvjet za masovniji prijelaz na električnu mobilnost. Bez kvalitetno dostupnih i konkurentnih usluga punjenja, uvijek i svugdje, teško će biti stvoriti kritično povjerenje kupaca u raspoloživost nužne infrastrukture kao nužan preduvjet prelaska na električna vozila.  Na primjer, doseg ulaska u pustinju ovisi o vašim kapacitetima vode nužnim za preživljavanjem. Isto je tako i s afinitetima prelaska na električna vozila. Ukoliko niste dovoljno bogati da električni automobil može biti 'fun factor' u vašem kućanstvu ili drugo, treće vozilo koje ne služi primarno vašim svakodnevnim potrebama za mobilnošću u privatne ili poslovne svrhe, tada još uvijek imate skepsu oko prelaska na 'egzotiku' zvanu električno vozilo, odnosno prihvatit ćete savjet trgovca ili prijatelja da je plug in hibridni automobil možda prava opcija za vas", navodi Novosel.

GreenWay

Novosel procjenjuje da je cijena električnih vozila zasigurno jedan od ključnih razloga zbog kojih ne svjedočimo njihovom većem broju na cestama.

"Međutim, kineski i američki proizvođači dokazali su da je moguće proizvesti kvalitetan i konkurentan električni automobil. Svatko može proizvesti za 200 tisuća eura električni automobil koji ima 500 kilometara dometa i 5 sekundi do brzine od sto kilometara na sat.  No, samo proizvođači koji imaju fokus i ciljani razvoj mogu svesti cijenu takvog vozila na ispod 40 tisuća eura. Odgovornost je zasigurno na EU-ovim proizvođačima vozila koji su zaspali što iz lijenosti što iz prirodne averzije prema promjenama, odnosno uživanja samodopadnosti koja proizlazi iz eksploatacijskog načina razmišljanja njihovih lidera", ocjenjuje Novosel.

Podsjetimo, EU upravo uvodi dodatne carine na uvezena kineska električna vozila uz argument da tamošnji proizvođači dobivaju prekomjerne subvencije.

GreenWay

Koliko je problem doseg električnih automobila?

"Infrastruktura je problem, veliki problem. Zamislite, kupite električni automobil od 40 tisuća eura ili više, zaputite se na put na more ili na poslovni sastanak i ustanovite da je punionica koju ciljate na ruti izvan pogona te da ćete na osnovnu stvar, kao što bi trebalo biti punjenje, potrošiti nerazumno više vremena, a ponekad i novaca", priznaje Novosel.

On smatra da je kritičnu javno dostupnu infrastrukturu punjenja potrebno postaviti na svim ključnim prometnim pravcima, u urbanim sredinama, u sklopu poslovnih flota te na određenim pojedinim ključnim lokacijama.

Inače, u Hrvatskoj je u travnju ove godine registrirano 7204 novih vozila, od čega je više od 50 posto benzinskih. U cijelom EU-u registrirano je 913.995 novih automobila, od čega je zajedno benzinskih i dizel 49 posto.

U Hrvatskoj trenutačno djeluje 16 operatora mreža punionica, no Novosel misli da je konkurencija više no dobrodošla.

"Na razini EU-a postoji preko tisuću operatora mreža punionica koji upravljaju s preko 600 tisuća javno dostupnih punionica za električna vozila, a koji pak služe korisničku bazu od preko 7 milijuna korisnika. U Hrvatskoj imamo 16 operatora mreža punionica koji upravljaju s blizu dvije tisuće mjesta za punjenje te koji služe preko sedam tisuća domaćih korisnika i preko 40 tisuća stranaca. Istinskih developera mreža punionica u Hrvatskoj može se nabrojati na prstima jedne ruke, za sada. Ono što treba reći je da ukoliko Hrvatska planira ostvariti minimum ciljeva i obveza koji proizlaze iz nedavno usvojene Uredbe o uspostavi infrastrukture za punjenje električnih vozila, do 2030. godine bit će potrebno  plasirati minimalno 100 milijuna eura novih investicija u razvoj adekvatne infrastrukture. U tom smislu, postojeći broj developera je premalen i dodatna konkurencija je i više nego dobrodošla", poručuje Novosel.

Što se profila populacije najsklonijeg kupnji električnih vozila tiče, Novosel govori da su to građani i poslovni ljudi koji su namirili osnovne životne potrebe te razmišljaju kako racionalno koristiti ekonomske, ekološke i druge resurse koji su im na raspolaganju. 

"Dodatno, tu su relevantni i korisnici koji razmišljaju holistički, ekološki su osviješteni, teže samodostatnosti i ne žele sudjelovati u daljnjoj devastaciji prirode. Za kraj, tu su i progresivni, tehnološki orijentirani korisnici koji žele bolje iskustvo vožnje", smatra Novosel.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar