Šoping-centri su out, ali i dalje ima dobrih prilika za investitore

U vrijeme kada se globalno tržište komercijalnih nekretnina suočava s brojnim izazovima, poput smanjenja transakcija i neizvjesnosti vrijednosti imovine uslijed promjena u radnim navikama i rastu internetskog šopinga, stručnjaci Patrick Franolić i Vedrana Likan ističu da se hrvatsko tržište komercijalnih nekretnina prilagođava novim trendovima i pokazuje znakove otpornosti.

Patrick Franolić, direktor agencije za nekretnine Spiller Farmer, naglašava da u Zagrebu više nema potrebe za novim šoping-centrima, već se fokus treba preusmjeriti na razvoj manjih retail prostora u kvartovima, kako bi se zadovoljile lokalne potrebe.

Franolić također ističe potencijal manjih gradova i potrebu za nadopunjavanjem postojećih kapaciteta, uz napomenu da su povećani troškovi financiranja i gradnje doveli do toga da su neki projekti postali neisplativi.

"Manji gradovi su i dalje zanimljivi za retail sektor. Međutim, probleme često predstavljaju troškovi zemljišta i gradnje zbog kojih investitori odustaju od projekata. Zbog tih povećanih troškova financiranja neki su projekti postali neisplativi i zbog toga developeri ostaju suzdržani. Interes postoji, ali ne pod svaku cijenu. Primjerice, na obali vidimo da su developeri odustali od nekih projekata upravo zbog spomenutih troškova. Retaileri se više ne šire pod svaku cijenu kako su to činili prije četiri-pet godina", rekao je Franolić za Bloomberg Adriju.

Patrick Franolić | Spiller Farmer

Vedrana Likan, direktorica Colliersa, dodaje važan uvid u promjene koje se događaju unutar uredskog prostora, posebice nakon pandemije COVID-19. Kako nam objašnjava, uredski prostori se počinju koristiti na potpuno drugačiji način.

"Nekada je standard bio 10 kvadrata po zaposleniku, a danas je ta kvadratura puno veća jer su standard i način korištenja tog prostora postali potpuno drugačiji. Uredski prostori danas nalikuju našim dnevnim boravcima. Žele stvoriti koheziju unutar timova, potaknuti kreativnost i inovativnost. Također, ne smatraju se više samo troškovima za poslodavca, već mjestima koja stvaraju dodatnu vrijednost za kompanije i privlače novu generaciju radne snage", rekla je Likan.

Naime, Likan ističe da na tržište rada izlazi potpuno nova generacija kojoj je koncept uredskog prostora jako bitan, koja više cijeni svoje slobodno vrijeme i traži zdravu ravnotežu između slobodnog i radnog vremena.

"Uredski prostori će morati biti drugačiji da privuku tu mladu radnu snagu i da ih zadrže kao kvalitetne zaposlenike. Nova dinamika, novi standardi i sve važniji ESG principi utječu na tržište uredskih prostora, ali i nova generacija radne snage sigurno će redefinirati uredski prostor u generalnom smislu", zaključuje Likan.

Vedrana Likan | RE:D konferencija

Također, uredi u Zagrebu nisu prazni. Naprotiv, postoji potreba za novim uredskim prostorima. Primjerice, u skladu s trendom ulaganja u uredske prostore, Supernova je nedavno najavila i prvi značajniji iskorak na uredsko tržište. Iako Supernova već ima urede u Zagrebu u sklopu Centra Kaptol i Branimir Mingle Malla, u planu je razvoj uredskog kompleksa u zagrebačkom Buzinu.

Međutim, trend prenamijene prostora kakav vlada u drugim europskim zemljama još uvijek nije zahvatio Hrvatsku. Tako ni u Zagrebu ne vidimo da se stari, neiskorišteni prostori prenamjenjuju u urede.

"Do sada je bilo jednostavnije graditi na rubovima grada nego se baviti rekonstrukcijama. One su uvijek zahtjevnije i nisu uvijek tako isplative. Najbolji primjer u Zagrebu je tvornica Nada Dimić. Developeri od nje odustaju jer ne znaju što ih sve čeka kada krenu u rekonstrukciju budući da je riječ o staroj zgradi", objašnjava Franolić te naglašava potrebu za većom inicijativom lokalnih samouprava u poticanju investitora na preuzimanje i prenamjenu postojećih zgrada, što bi moglo potaknuti urbanu obnovu i održivi razvoj.

Kada se osvrnemo na šire tržište, Europska središnja banka je već upozorila na ranjivost sektora komercijalnih nekretnina, posebno naglašavajući pad transakcija i teškoće u procjeni stvarnih vrijednosti nekretnina. U tom kontekstu, Hrvatska se čini kao pozitivan primjer, s niskom stopom nepopunjenosti poslovnih prostora i stabilnošću koju su istaknuli stručnjaci.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar