Kvalitetni uredi najtraženiji, u Njemačkoj stari zjape prazni, Hrvati nemaju izbora

Problemi s nekretninama u Njemačkoj doveli su do pada u građevinarstvu, što će produbiti jaz u kreditnoj kvaliteti između vlasnika vrhunskih poslovnih zgrada i onih sa starijim, manje atraktivnima, tvrdi Moody's.

Očekuje se da će visoki troškovi sirovina i financiranja opteretiti aktivnosti izgradnje barem tijekom ove godine, smanjujući ponudu novih uredskih prostora.

Iako to znači više prepreka za građevinske tvrtke kao i one za građevinske materijale, vlasnici visokokvalitetnih poslovnih nekretnina vjerojatno će imati koristi od nestašice. S druge strane, sekundarne će dionice "podbaciti u pogledu popunjenosti i rasta najma" budući da slabija gospodarska aktivnost i stroža ESG pravila potkopavaju potražnju, navodi Moody's u izvješću objavljenom u srijedu.

Niz povećanja kamatnih stopa pomogao je gurnuti njemački sektor nekretnina u krizu, s velikim fokusom na komercijalne nekretnine i zajmodavce koji su izloženi toj industriji. Procjenjuje se da su vrijednosti naglo pale, iako nedostatak transakcija znači da pravo stanje tržišta nije potpuno jasno. U međuvremenu, raspoloženje među njemačkim graditeljima kuća prošlog je mjeseca palo na rekordno nisku razinu zbog nedostatka novih narudžbi i otkazivanja tekućih projekata.

Pad cijena u Njemačkoj | Bloomberg

Europska središnja banka sada je pauzirala povećanje kamata i očekuje se da će kasnije ove godine smanjiti troškove zaduživanja. Ali Moody's je rekao da je oporavak građevinskih aktivnosti u 2025. "i dalje vrlo neizvjestan".

Upozorenje ECB-a

U Hrvatskoj je situacija ipak nešto bolja. Tema komercijalnih nekretnina posljednjih mjeseci sve glasnije kuca na vrata, ako već ne domaćih banaka, onda svakako stranih, njihovih vlasnika, a upozorenja o situaciji na tržištu stižu s najviših razina. Još u studenom prošle godine Europska središnja banka (ECB) upozorila je na ranjivost poslovnih banaka na komercijalne nekretnine.

ECB je tada, uz napomene o padu prometa i cijena, izdvojio i trend snižavanja ocjena kreditnog rejtinga za nekretninske kompanije. "Uvjeti su posebno izazovni za građevinare kojima prijete padajuće cijene, smanjenje narudžbi i rastući ulazni troškovi, mada je pritisak sve skupljih materijala i sirovina posljednjih mjeseci popustio".

Ukupna izloženost banaka manja je prema sektoru komercijalnih nekretnina nego prema stambenom i "nije vjerojatno da je na razini eurozone dovoljno velika kako bi samostalno izazvala sistemsku krizu", pisali su tada europski bankari. "No scenarij u kojem nekretninske kompanije imaju vrlo visoke gubitke mogao bi koincidirati sa stresom iz drugih sektora". Na taj bi način tržište komercijalnih nekretnina potencijalno moglo djelovati kao dodatni faktor u nekom negativnom scenariju povećavajući vjerojatnost da se u bankama nakupe gubici koji bi mogli utjecati na cijeli sistem, objašnjavali su lanjskog studenog u ECB-u u svojem komentaru financijske stabilnosti eurozone.

Ima li razloga za brigu?

Još kad je u studenom prošle godine ECB upozorio na ranjivost poslovnih banaka u eurozoni zbog izloženosti kreditima na komercijalne nekretnine, upitali smo Hrvatsku narodnu banku (HNB) kakva je situacija na domaćem tržištu i treba li možda i u Hrvatskoj strahovati od izloženosti domaćih banaka komercijalnim nekretninama.

Tada su nam rekli da je krajem trećeg tromjesečja udio kredita osiguranih komercijalnim nekretninama činio oko 13 posto ukupnih kredita u bilancama banaka u Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko godina taj je udio bio najviši sredinom 2021. kad je dosezao 16 posto, a od tada se on polako postepeno smanjuje.

Među njima, udio onih koji se nalaze u tzv. fazama 2 i 3 odnosno kod kojih je došlo do "znatnog povećanja kreditnog rizika" ili čak i do poteškoća u otplati je otprilike četvrtina, s time da oba udjela bilježe pad u odnosu na sredinu 2021. godine. Drugim riječima, zasad kod nas nema znakova pogoršanja situacije na tržištu komercijalnih nekretnina, odnosno trend je čak i blago suprotan.

"U usporedbi s drugim članicama Europske unije, Hrvatska se prema izloženosti komercijalnim nekretninama nalazi blago iznad medijana EU-a, a udio kredita osiguranih komercijalnom nekretninom znatno je niži od zemalja s najvećom izloženosti (npr. Cipar i baltičke zemlje)", dodali su u središnjoj banci za Bloomberg Adriju.

Stabilnost i otpornost domaćeg tržišta komercijalnih nekretnina ne iznenađuju kad se uzme u obzir da kod nas, za razliku od nekih drugih dijelova europskog tržišta, nema viška nekretnina i neiskorištenog slobodnog prostora. Dakle naše tržište puca od zdravlja. Samo da ne pukne.

 

---Uz pomoć Laure Malsch i Karla Vajdića.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar