Investicijski trendovi u Davosu: Elita, novac i zelena tranzicija

Došao je kraj tjednu zabave utjecajnih i bogatih u švicarskom Davosu. Iako je jedna od ključnih tema 54. Svjetskog ekonomskog foruma očekivano bila umjetna inteligencija, razgovori su se okrenuli i u smjeru održivih investicija.

Nakon prosinačkog sporazuma o obnovljivim izvorima energije na klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju, financijski tokovi se polako preusmjeravaju. Glavno pitanje je, kako i gdje? Automobilska industrija će bez sumnje biti pod velikim investicijskim pritiskom.

Investicijski div JP Morgan i druge banke odobrile su švedskom proizvođaču baterija Northvolt pet milijardi dolara kredita, što je jasan signal gdje će biti najviše prilika za tvrtke. Ujedno je to jedna od najvećih zelenih financijskih injekcija na svijetu, izvještava Bloomberg. No, geopolitičke neizvjesnosti, koje dodatno bacaju sjenu sumnje na opskrbne lance između Europe i Azije, mogle bi utjecati na brzinu s kojom Europa želi potaknuti zeleni prijelaz u izbornoj godini.

Kako će izborna godina u nekim ključnim svjetskim gospodarstvima utjecati na investicije i mogu li manje države iskoristiti činjenicu da se trend zelenih investicija u nekim zemljama, poput Velike Britanije i Nizozemske, hladi?

Novinar Bloomberg Greena Akshat Rathi odgovarao je na ta pitanja iz Davosa, gdje je razgovarao o investicijskim trendovima s nekim ključnim akterima iz područja zelenog prijelaza.

Akshat Rathi | Bloomberg Adria

Gdje će biti usmjerene investicije u narednim godinama?

Klima je postala jedna od važnijih tema u Davosu. Što je glavni naglasak ovogodišnjeg foruma nakon godine temperaturnih rekorda i ekstremnih vremenskih pojava? S kim ste razgovarali ove godine?

Kao što znate, u Davosu pokušavaju privući bogate i utjecajne da pokušaju shvatiti što je na 'dnevnom redu' za nadolazeću godinu. Na dnevnom redu je puno stvari. Prije sastanka u Davosu Svjetski ekonomski forum izdaje globalno izvješće o riziku. Najveći rizik prema podacima izvješća nisu klimatske promjene, već dezinformacije. Klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji su drugi najveći rizik.

Razgovori o klimi u Davosu fokusiraju se na to kako bi klimatska rješenja u svijetu, gdje energetska sigurnost i obnova prirode postaju prioriteti, mogla riješiti oba problema.

Na brojnim raspravama sam se mogao sresti s predstavnicima vlada, ali i industrije i investitora. Razgovarao sam s poduzetnicima koji imaju start-upove iz područja klimatskih tehnologija, i s investitorima rizičnog kapitala koji financiraju te start-upove.

U vrijeme visokih kamatnih stopa, start-upovi otkrivaju da je teže prikupiti novac. Međutim, došli su do točke kada ne žele samo prikupiti novac od investitora rizičnog kapitala, već i prodati svoje proizvode velikim korporacijama. Dakle, malo je poslovnih dogovora, puno je razgovora o sljedećim koracima. Ali je istina da je klima postala temelj Davosa.

U posljednjem podcastu ste rekli da Davos može malo 'dezorijentirati' klimatske novinare, ali i da je petrijeva zdjela inovacija u području zelenog zavaravanja. Još uvijek to primjećujete i kako?

Mnogo je tema o kojima se u Davosu raspravlja. Obično se pojavljuju u različitim vremenskim razdobljima. Neke teme su vrlo kratkoročne. Budući da trenutno proživljavamo razdoblje visokih kamatnih stopa, investitori diljem svijeta postavljaju pitanja središnjim bankarima, kada će ih početi snižavati. Je li se inflacija smanjila? To su vrlo kratkoročna pitanja.

Kada je riječ o klimi, obično ne govorimo samo o ovoj godini, već o sljedećih tri do pet godina. Koji će biti investicijski trendovi, kako prevladati probleme s profitabilnošću tvrtki iz područja čistih tehnologija? Budući da su vremenski horizonti tako različiti, događanja mogu djelovati pomalo dezorijentirano.

Imate pravo, puno je i zelenog zavaravanja. Vjerojatno samo zato što svatko, zbog interesa širokog kruga ljudi, želi prodati svoju ideju. Ali nisu sve ideje dobre. Kao novinari moramo biti oprezni na sastancima, o kakvim idejama govorimo, i moramo ispitivati, mogu li stvarno djelovati u stvarnom svijetu.

Umjetna inteligencija i zeleni prijelaz – kako pratite razvoj i ulaganja?

Umjetna inteligencija je bila vruća tema 2023. godine. To se naravno vidi i ovdje u Davosu. Oko glavnog kongresnog prostora se odvija velika promenada, na kojoj se okuplja većina ljudi. Teško je prošetati promenadom, a da ne naiđete na spomen umjetne inteligencije. Ona je još uvijek u ranoj fazi, ali već postoje neke aplikacije, samo treba utvrditi imaju li komercijalni potencijal.

Tvrtke koje traže rješenja i odgovore na klimatske promjene koriste umjetnu inteligenciju u njezinom izvornom obliku, odnosno strojno učenje, već desetljećima. U području klimatskih promjena to može značiti veliku razliku u radu tvrtke. Zapravo, umjetne inteligencije su kakve su bile prije. U svom prethodnom obliku. Strojno učenje je nešto što tvrtke koriste već više od desetljeća.

Izvještavao sam o priči tvrtke Quantumscape, koja proizvodi baterije. Već 2012. ili 2013. godine koristili su strojno učenje za pronalaženje materijala. Umjetna inteligencija odnosno mogućnost obrade opsežnih podataka može potaknuti donošenje smislenih odluka.

Aplikacije za klimu koriste se za prognoziranje vremena, za upravljanje prometa u mreži, za traženje novih materijala, ne samo za baterije, već i za druge svrhe. Iako je točno da smo u razdoblju nekakvog oduševljenja. Mnogo imaju ideje kako bi mogli koristiti umjetnu inteligenciju, ali ih treba komercijalizirati, što se tek počinje događati.

Je li moguće da su nedavni sporazumi na klimatskoj konferenciji COP28 promijenili tijek rasprava u Davosu?

Na konferenciji COP28 u Dubaiju se, unatoč različitim očekivanjima, svih 200 država dogovorilo o napuštanju fosilnih goriva. To se možda čini neobično, jer već gotovo 30 godina znamo da su fosilna goriva ona koja uzrokuju probleme. Ali ono što se dogodilo na konferenciji COP28 je važno, jer se s tim složilo svih 200 država, uključujući države proizvođače fosilnih goriva. Kada sam prije dolaska u Davos razgovarao sa stručnjacima, oni su mi samo to naglašavali.

Ako pogledamo sva makroekonomska pitanja i rizike s kojima se svijet trenutno suočava, klima je možda jedino područje gdje zapravo postoji plan koji su potpisale sve države i gdje se provode određene mjere. Naravno, ne dovoljno, ali to je možda jedino područje na kojem bi svjetski lideri mogli pronaći pozitivan izvor za početak razgovora. To je važna razlika, jer se onda ne usredotočujemo samo na probleme, već na rješenja i kako ih provesti u stvarnost.

Sultan al-Džaber, predsjednik summita o klimi COP28 | Bloomberg

Kakvi se konkretni razgovori o kapitalu potrebnim za zeleni prijelaz odvijaju u Davosu? Mnogi kažu da će 2024. biti ključna za stvarno poticanje prijelaza kroz investicije. I Europa ima ambiciozne planove koje želi provesti prije izbora. Može li to donijeti dodatne investicije?

Unatoč problemima koje vidimo na tržištima, dakle visoke kamatne stope, veliki jaz u profitabilnosti poduzeća s čistom energijom i ogromnim dobitima poduzeća s fosilnim gorivima, jedno ostaje. Investitori su još uvijek vrlo zainteresirani za ulaganje u održivi razvoj u području klimatskih pitanja i okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) načela. Nemaju problema s prikupljanjem sredstava za ulaganja u klimatska rješenja.

Veći izazov za investitore je uočavanje da neke države nazaduju u svojim klimatskim ciljevima. To se događa u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Nizozemskoj, u Argentini. Pred nama je izborna godina u SAD-u, Indiji i Meksiku, gdje će politički lideri donositi nove odluke. Investitori su pomalo podijeljeni, jer ne znaju hoće li se političari držati svojih obveza, hoće li osigurati političku sigurnost koja je potrebna investitorima da bi mogli rasporediti kapital koji imaju.

Tržište je otvoreno, kako da prilike iskoriste male države?

Tržište je trenutno otvoreno. To bi možda mogao biti dobar trenutak za manje države da pokušaju pronaći način da dođu do investitora. Moje glavno pitanje pri tome bi bilo, kako to učiniti?

Tako je. Mislim da su investitori bili vrlo jasni. Države koje osiguravaju zakonodavnu stabilnost su njima zanimljive. Ne radi se samo o tome kolike poticaje nude, već i o tome koliko dugo su dostupni i mogu li se u nekoj državi nastaviti u različitim političkim izborima. Države s takvim okruženjem – Njemačka je vrlo dobar primjer – obično privlače puno više privatnog kapitala.

Ovdje smo bili svjedoci i velike najave JP Morgana i mnogih drugih banaka koje su odobrile pet milijardi dolara zajma švedskoj tvrtki za proizvodnju baterija Northvolt, koja želi opskrbljivati baterijama mnoga europska poduzeća za električne automobile ili automobilska poduzeća koja pokušavaju prijeći na električni pogon. Zato je jasno da interes postoji. Sve dok države koje žele te investicije mogu investitorima osigurati stabilnost koja im je potrebna.

Zanimljiva činjenica je da Mađarska privlači puno investicija, posebno na području proizvođača električnih baterija. Mogu li neki pristupi Mađarske biti uzor i drugim državama?

Mađarska je privukla ogromna ulaganja, uglavnom kineskih poduzeća, koja tamo pokušavaju izgraditi tvornice za proizvodnju baterija. CATL ima tamo tvornicu, BYD, koji je najveći svjetski proizvođač električnih automobila i koji je prošle godine nadmašio Teslu, želi izgraditi tvornicu u Mađarskoj. Mađarska je može biti izuzetan primjer, jer je Viktoru Orbanu u interesu privlačenje kineskih investicija.

Ostale države Europske unije su nešto opreznije prema kineskim investicijama. Mnogo više žele da europska poduzeća, poput Northvolta, budu uspješna i da osiguraju da dobavni lanac radi za njih. CATL ima, doduše, i tvornicu baterija u Njemačkoj, ali još nismo vidjeli da bi kinesko poduzeće za električne automobile počelo proizvodnju u Europi.

BYD je najveći svjetski proizvođač električnih automobila | Bloomberg

Na kojem području zelenog prijelaza i klimatske borbe vidite najveće investicijske proboje?

Znamo da je prošle godine u čistu energiju uloženo 1.800 milijardi dolara. Velika većina investicija išla je u solarnu energiju i energiju vjetra, električne automobile i baterije. Taj trend će se vjerojatno nastaviti, jer se radi o tehnologijama koje su sada komercijalne. Investitori i mnoge države, gdje su već u uporabi, se sve više navikavaju na njih, ako se već nisu potpuno. Zato će ulaganja na tom području nastaviti.

Također primjećujemo povećanje interesa za područja poput vodika. Provode se eksperimenti za razvoj održivog zrakoplovnog goriva od vodika ili za upotrebu vodika umjesto prirodnog plina u naftnim rafinerijama. Također se nastoje razvijati napori za dobivanje vodika iz obnovljivih izvora. Stoga će na tom području vjerojatno biti puno ulaganja.

Ove godine vidjet ćemo što će se dogoditi s rizičnim kapitalom, jer ima puno drugih graničnih tehnologija poput hvatanja ugljika ili boljih baterija koje zahtijevaju ulaganja u ranoj fazi razvoja, iako proizvodi još nisu spremni. Taj novac najčešće osiguravaju rizični kapitalni fondovi ili investitori.

Taj novac treba usmjeriti prema startup tvrtkama. Obično dolazi od investitora rizičnog kapitala ili ulaganja u brzorastuće tvrtke. Upravo toga je bilo manje u 2023. godini, pa ćemo pratiti hoće li se trend promijeniti u 2024. godini i hoće li takva ulaganja ponovno početi rasti.

Geopolitičke napetosti, lanci opskrbe i zeleni prijelaz

Izbjegavanje nedostatka važnih minerala bila je jedna od tema povezanih sa zelenim prijelazom i lancima opskrbe. Kako riješiti tu brigu?

Slično kao što se Europa suočila s energetskom krizom nakon što je Rusija napala Ukrajinu i prekinuta je opskrba plinom i naftom, zemlje sada shvaćaju da za osiguranje zelenog prijelaza trebaju kritične mineralne sirovine. To su elementi poput kobalta, bakra ili čak nekih rijetkih kemijskih elemenata kao što je skandij. Potrebni su jer su sastavni dio energetskog prijelaza, nalaze se u vjetroagregatima, električnim motorima i baterijama ili čak u mreži.

Mnogi od tih metala sada se dobivaju na teškim područjima. Kongo je poznat po kobaltu i bakru, ali mnoge od tih sirovina se prije same upotrebe u tehnologijama zelenog prijelaza obrađuju u Kini.

S obzirom na ono što se dogodilo s Rusijom, zemlje ne žele ovisiti o Kini kao glavnom izvoru tih ključnih sirovina. Stoga se o tome puno govori. Europska unija i SAD na političkoj razini nastoje uvesti poticaje za stvaranje lokalnih lanaca opskrbe, istodobno ulažući i u recikliranje.

To bi moglo značiti da u osnovi dolaze iz Kine, ali se recikliraju kada istekne vijek trajanja baterija ili vjetroagregata. Postoji nekoliko načina rješavanja tog problema, ali to je težak proces s kojim će se morati suočiti svjetski lideri, kao i privući investitore. U Europi i Americi postoje rudnici gdje bi se ti metali mogli dobivati, ali su znatno skuplji u usporedbi s rudarenjem u Kongu ili Kini.

European Lithium

U pozadini su naravno i pitanja zaštite okoliša. Mislite li da će geopolitičke napetosti usporiti zeleni prijelaz?

Da, to je jedan od najvećih makroekonomskih rizika tog prijelaza. S jedne strane, treba ga ubrzati. Želja je da se ulaganja s 1.800 milijardi dolara godišnje povećaju na četiri ili možda čak pet tisuća milijardi dolara godišnje. No, ako se geopolitička fragmentacija nastavi, ako države, posebno Europska unija i SAD, uklone trgovinske barijere protiv dobavljača tih tehnologija čiste energije, posebno Kine, prijelaz može postati skuplji i manje pouzdan. To bi moglo usporiti zeleni prijelaz umjesto da ga ubrza. To je veliki geopolitički problem.

Također se suočavamo s ratovima. Bliski istok postaje problematično područje. Iran je napao nekoliko zemalja. Mnoge zemlje pokušavaju odlučiti trebaju li odgovoriti na te napade ili ne. Stoga je to nestabilan prostor, kako s geopolitičkog stajališta tako i s gledišta energetskog prijelaza, gdje su potrebni suradnja, stabilnost i dugoročna ulaganja. Stoga to predstavlja rizik.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar