Nakon dvije godine čekanja, kompaniji Acciona Energía će ovih dana biti izdano energetsko odobrenje za dosad najveću sunčanu elektranu (SE) u Hrvatskoj, ali i regiji, kapaciteta čak 150 megavata, koju planira graditi na Miljevačkom platou na državnom zemljištu.
U pitanju je SE Promina, što je investicija od oko 100 milijuna eura, kako su ranije najavljivali iz te tvrtke u vlasništvu španjolskog developera u području obnovljivih izvora Acciona Energía, koji uskoro u Dalmaciji kreće i s gradnjom dviju novih vjetroelektrana: Opor (27 megavata) i Boraja II (45 megavata), piše Jutarnji list.
Projekti SE Promina odavno su spremni, ali tek s izdanim energetskim odobrenjem tvrtka stječe zakonski uvjet da krene u postupak ishođenja lokacijske dozvole, pa potom i građevinske, što znači da se početak gradnje može očekivati najranije u prvoj polovici iduće godine. Prije ishođenja tih dozvola, Acciona, kako stoji u odluci Ministarstva gospodarstva, za energetsko odobrenje HROTE-u treba uplatiti 6,6 eura po kilovatu priključne električne snage proizvodnog postrojenja, što je oko 990 tisuća eura.
Čitaj više
E.ON ulaže 50 mil. eura u Hrvatskoj i Sloveniji, dvije stvari su im u fokusu
Trenutačno su najveći problemi investicijskog okružja birokracija i kapacitet mreže.
08.05.2023
Europa kasni s planom razvoja pučinskih vjetroelektrana do 2030.
Cilj je do 2030. godine izgraditi 115 novih gigavata, no analitičari procjenjuju da će sadašnjim ritmom maksimum biti do 90 megavata.
25.04.2023
Sjever Europe u vjetroelektrane ulaže 800 milijardi dolara
Devet europskih zemalja planiraju povećanje kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru.
24.04.2023
Na stolu je 60 milijuna eura za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora
Bespovratni iznos koji se može dodijeliti po projektnom prijedlogu iznosi između 100 tisuća i dva milijuna eura.
17.04.2023
Kako se doista radi o golemom projektu – solarni paneli bit će postavljeni na čak 300 hektara kamenjara, što je ugrubo površina gotovo 600 nogometnih igrališta – gradnja te sunčane elektrane u okolici Drniša i Knina trajat će oko godinu dana, procjenjuje se, a svaki dan bi na gradilištu trebalo biti angažirano 200 radnika. Instalirani fotonaponski moduli moći će pratiti Sunce s radijusom rotacije od 120 stupnjeva.
Što se tiče vjetroelektrana, one se financiraju po modelu poticaja u kojemu se utvrđuje cijena električne energije na razdoblje od 12 godina, a onda HROTE nadoknađuje razliku, ako je tržišna cijena manja od ugovorene, odnosno investitor nadoknađuje razliku ako tržišna cijena naraste iznad ugovorene.
Prema objavi tvrtke Acciona Energía, dvije će vjetroelektrane početi s radom 2024. godine i smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 135 tisuća tona godišnje. Ukupno će imati 16 vjetroturbina, a trebale bi proizvoditi 203 gigavatsata električne energije godišnje, što je dovoljno za zadovoljenje energetskih potreba 60 tisuća kućanstava.
Pretpostavlja se da će isti model, kad ove godine bude raspisan novi natječaj, primijeniti i na solarnu elektranu, no direktor Acciona Energíje Aljoša Peić izjavio je da u ovom trenutku to ne može komentirati.