.webp){kind=icon}
Predsjednik Svjetske banke David Malpass izložio je u četvrtak plan za sudjelovanje privatnog sektora u financiranju projekata u gospodarstvima u nastajanju i razvoju, a banka je njihove godišnje potrebe za financiranjem procijenila na 2,4 bilijuna dolara.
Potrebe za svježim kapitalom mogle bi riješiti učinke klimatskih promjena, rata i pandemija, a privatni kapital je pritom "ključan" za zadovoljenje tih potreba, izjavio je Malpass, koji je u veljači najavio svoju ostavku na čelu Svjetske banke. Očekuje se da će novi predsjednik Svjetske banke biti izabran do početka svibnja.
Po njegovim riječima, program financiranja temelji se na tri stupa, od kojih prvi ima za cilj pomoći boljem protoku kapitala pružanjem makro stabilnosti i transparentnosti, uz izgradnju banaka podataka koje podržavaju donošenje odluka.
Čitaj više
Može li Svjetska banka u borbi protiv klimatskih promjena ispuniti financijski jaz?
Potrebno je naći način da se privatni kapital motivira za financiranje energetske tranzicije.
21.01.2023
Svjetska banka ponovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva
Hrvatsko gospodarstvo će u 2023. godini porasti 0,8 posto, prognozirala je Svjetska banka.
10.01.2023
Svjetska banka se boji recesije, posebno zabrinuta za male države
"Dodatni negativni šokovi" mogu gurnuti svijet u recesiju, napominju iz Svjetske banke.
08.01.2023
Svjetska banka očekuje bitno usporavanje rasta BDP-a u Hrvatskoj
Očekuje se da će iduće godine gospodarski rast iznositi 1,8 posto, što je gotovo dvostruko manje no ranija prognoza.
04.10.2022
"Proizvod te analitike usredotočit će se na radnje koje zemlje trebaju poduzeti za postizanje zdrave investicijske klime, konkurentnog tržišta i uravnotežene uloge države u gospodarstvu", rekao je Malpass na jednom događaju u Washingtonu u organizaciji Centra za strateške i međunarodne studije.
U planu je također navedeno i rješavanje pitanja likvidnosti kao i fokus na prilike za državna poduzeća u privlačenju privatnog kapitala. U konačnici, cilj mu je stvoriti tržište vrijednosnih papira investicijskog razreda koje bi privuklo institucionalne ulagače.
"Naša je težnja da tijekom vremena vidimo stvaranje goleme, dinamične klase imovine, iz koje se tako prikupljeni kapital može ulagati u infrastrukturu u zemljama u razvoju, a koja može prelaziti granice i razne sektore radi diverzifikacije rizika i nižih troškova financiranja. Inicijativa će potaknuti održivi razvoj koji je uključiv i ekološki prihvatljiv, smanjuje ugljik, poboljšava pristup energiji, smanjuje siromaštvo i postiže potrebnu brzinu globalne digitalizacije", zaključio je Malpass.
