.webp){kind=icon}
Preusmjeravanje na tržište privatnog kapitala štiti mnoge najveće svjetske ulagače od poremećaja izazvanih visokom inflacijom i rastućim kamatnim stopama.
No veliko pitanje koje se sada nadvija nad velikim ulagačima poput kineskog državnog investicijskog fonda vrijednog 1,2 bilijuna dolara ili kalifornijskog javnog mirovinskog fonda, najvećeg u SAD-u, jest koliko će dugo ta privatna ulagačka sfera ostati relativno izolirana od sve lošijih gospodarskih izgleda.
Deset najvećih globalnih fondova, koji imaju udjele i na tržištima koja nisu u javnoj sferi, od globalne financijske krize udvostručili su svoju imovinu u fondovima privatnog kapitala i tamo se sada nalazi oko četvrtina njihova ukupnog portfelja, otkriva analiza Bloomberga.
Promjena je u velikoj mjeri došla na račun dionica i obveznica za ulaganja vrijedna 7,7 bilijuna dolara koja obuhvaćaju mirovinske fondove od Japana do Kanade te državne fondove od Norveške do Bliskog istoka.
Najdramatičniji pomak je napravio državni imovinski fond China Investment Corp. koji je svoju izloženost privatnoj imovini i hedge fondovima povećao s gotovo nule u 2008. na skoro polovicu svojih udjela.
Rast udjela ulaganja velikih globalnih investicijskih fondova u privatni kapital
Imovinu u fondovima privatnog kapitala može biti teže prodati i rjeđe se valorizira, no takvo je ulaganje pomoglo u kompenzaciji od neugodnih gubitaka na javnim tržištima budući da su potezi središnjih banaka u borbi protiv inflacije praktično izbrisali četvrtinu vrijednosti globalnih dionica i petinu vrijednosti obveznica u ovoj godini, a tu nije kraj.
Prema podacima Blackrocka, ulaganje u američki privatni kapital u sljedećem desetljeću trebalo bi donijeti puno veći povrat od drugih oblika imovine.
"Vrijednost dionica bi i dalje mogla padati, a obveznice bi također mogle patiti zbog rasta kamatnih stopa. Posjedovanje više različitih vrsta imovine u portfelju može stvoriti veći povrat kada tradicionalni ulagački oblici ne funkcioniraju dobro", izjavila je Kim Bowater iz Frontier Advisorsa koja savjetuje ulagače s imovinom vrijednom gotovo 400 milijardi dolara.
Dobitak od 7,1 posto od ulaganja u nekretninsku imovinu pomogao je norveškom državnom investicijskom fondu ograničiti ukupni gubitak na 14,4 posto u prvoj polovici ove godine. Za usporedbu, globalne dionice izgubile su 21 posto na vrijednosti u tom razdoblju, a obveznice 14 posto.
Korejski je nacionalni mirovinski fond alternativnim ulaganjima gubitke smanjio na osam posto. Golemi japanski državni mirovinski investicijski fond ostvario je 21,4 posto dobitka na ulaganjima u privatni kapital u financijskoj godini koja je završila u ožujku.
Infrastruktura i hedge fondovi ove godine imaju bolju izvedbu od dionica i obveznica
Ipak, valja reći kako bolja izvedba fondova privatnog kapitala nije sasvim sigurna oklada. Primjerice, trošak duga za preuzimanje većinskog udjela u tvrtkama u problemima također je počeo rasti, a imovina koja nije izlistana na burzi teže se može vrednovati, pa svoju privlačnost često dobiva na umjetan način.
"Činjenica da se privatni kapital ne procjenjuje prema tržištu može prikriti probleme", kazao je David Elms iz tvrtke Janus Henderson Investors.
Ipak, kod imovine poput prometnica s naplatom cestarine ili zračnih luka cijene se mogu relativno lako prilagoditi i time nude atraktivnu zaštitu od inflacije. Globalne infrastrukturne tvrtke koje trguju na burzi ove su godine pretrpjele otprilike polovicu gubitka globalnih dionica.
China Investment Corp. je u svoju imovinu uključio tursku luku, a norveški državni fond uložio je u infrastrukturu obnovljivih izvora koja uključuje jednu od najvećih vjetroelektrana na svijetu.
"Odjednom, diverzifikacija se isplati", rekao je Rich Nuzum, glavni globalni investicijski strateg za Mercer Inc., i pritom zbog očekivanog daljnjeg monetarnog stezanja preporučuje ulaganje u privatni kapital umjesto javnog tržišta kapitala.
Strukturni pomak prema privatnoj imovini kojom se rijetko trguje ipak može imati neželjene i ne tako bezazlene posljedice za tržišta budući da ulagači prodaju svoju likvidnu imovinu, obično dionice i obveznice, i time dodatno pojačavaju pritisak na burzama.
To se dogodilo upravo prošli mjesec kada su britanski mirovinski fondovi za dlaku izbjegli katastrofu.
Kako se vrijednost britanskog duga urušavala s kontroverznim fiskalnim planom, fondovi su morali prodavati obveznice kako bi osigurali kolateral za potporu svojim pozicijama u izvedenicama, što je onda središnju banku natjeralo na provedbu hitnog programa otkupa obveznica.
Investitori ostaju na oprezu jer slične situacije u težim financijskim uvjetima, situaciji rata u Europi i usporavaju rasta svjetskog gospodarstva nisu isključene.
