Greenwashing je sve veći problem, uz reputacijski nosi i financijski rizik

Greenwashing nije samo reputacijski rizik, već i financijski, upozorila je Federica Calvetti, voditeljica Odjela za ESG i strateški aktivizam u Eurizon Capital SGR-u.

Eurizon Asset Management Croatia, hrvatski ogranak slovačke grupacije koji upravlja s 14 investicijskih fondova, nedavno je bio pokrovitelj konferenciji o principima održivosti koji u obzir uzimaju okolišne, društvene i upravljačke čimbenike (eng. environmental, social, governance, ESG) koju je organizirao Hrvatski ured za osiguranje. Raspravljalo se kako najpametnije dugoročno ulagati s obzirom na klimatske promjene i zahtjeve za održivom transformacijom gospodarstva. Tamo je naglašeno kako ESG nije samo trend, već nužnost u razvoju održivijeg svijeta. No u tom razvoju treba paziti na zamke.

"Smatramo da je važno imati podatke na raspolaganju kako ne bismo upali u rizik greenwashinga, a regulacija svakako pomaže u pružanju jedinstvenih modela transparentnosti. Međutim, važno je da i poduzeća u koja ulažemo usvoje snažan i jasan model upravljanja", istaknuo je na toj konferenciji Marin Hrešić, predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatije.

Imperativ da svi moraju biti zeleni i održivi vodi u krajnost. Tvrtke veličaju i najmanji pomak prema održivosti te se diče svojom zelenosti, čak i ako je ona mizerna. Taj marketinški spin naziva se greenwashingom. Pravi, veliki iskoraci su skupi i zahtijevaju vrijeme za stvarnu implementaciju i djelotvornost. Greenwashing je sve veći problem i nadilazi okvire reklamiranja na sva zvona kako je u nekoj ambalaži smanjen udio plastike, a zapravo je taj udio manji za bijednih jedan posto. Dapače, kompanije ne vuku za nos samo javnost, već i investitore.

Bloomberg News je nedavno analizirao više od stotinu "zelenih" obveznica globalnih kompanija čija vrijednost premašuje 70 milijardi eura, a koje su kupili europski investitori. Zaključak njihove analize bio je da su se kompanije okoristile povoljnijim uvjetima financiranja i bildanjem reputacije održivosti, a da zapravo nisu postavile klimatske ciljeve oko kojih bi se zaista morale potruditi. Rizik od toga da te ciljeve ne ostvare te da su prisiljene investitorima platiti dodatna sredstva kao penalizaciju na svoj neuspjeh uopće ne postoji.

Zelene obveznice su dužnički vrijednosni papiri, a tako prikupljen kapital koristi se za financiranje ili refinanciranje zelenih projekata i imovine. Najčešće se odnose na environmental, odnosno okolišni dio ESG-a, međutim, i obveznice koje se izdaju za projekte s pozitivnim društvenim učinkom također se nazivaju zelenima. Izdavanje takvih obveznica doprinosi ugledu tvrtke, a mogu se odraziti i na jačanje cijene njezinih dionica ako su izlistane na burzi.

Greenwashing

Analiza Bloomberga je pokazala da se postavljaju dohvatljivi ciljevi koji spadaju u kategoriju "business as usual", primjerice, ako neka tvrtka već nekoliko godina na godišnjoj razini smanji emisije stakleničkih plinova za dva posto, kada postavi taj isti cilj kao znak velike predanosti klimatskim ciljevima, to ne iziskuje nikakav dodatan trud niti rizik.

"Izbjegavanje greenwashinga nužno je za očuvanje integriteta zelenih i održivih tržišta, što je ključni element za poticanje dodatnog rasta. Redovito surađujemo s kompanijama kako bismo razgovarali o aspektima njihova poslovanja koje bismo željeli bolje razumjeti, kao što su stvarno provedena zelena ulaganja jer, u konačnici, greenwashing nije samo reputacijski rizik u odnosu na klijente, već je i financijski rizik", tumači za Bloomberg Adriju Federica Calvetti, voditeljica Odjela za ESG i strateški aktivizam u Eurizon Capital SGR-u.

Razumijevanje stvarnih promjena koje se zelenim ulaganjima očekuju nešto je što je podjednako novo i korporacijama i investitorima i potrošačima.

Green fatigue

Međutim, bombardiranje javnosti minimalnim preinakama u smjeru održivosti koje su tvrtke napravile dovodi do zamora potrošača – javlja se takozvani green fatigue. Stoga je, smatra Calvetti, sada red da tvrtke preuzmu važan zadatak.

"U svakodnevnom životu potrošača događaju se značajne promjene. Primjerice, proizvodi postaju sve održiviji, cirkularnost je sve relevantnija. Međutim, važno je da kompanije nastave obrazovati potrošače, ne toliko o 'minimalnim promjenama', koliko o stvarnim učincima koje postižu."

U tom slučaju, nema više muljanja, ostaju za pokazati samo stvarne učinke zelenih investicija.

Mehanizmi zaštite

Upravo se u tom smjeru kreću u financijskom sektoru osobito osjetljivom na greenwashing budući da je sve veća paleta proizvoda i usluga na raspolaganju za financiranje zelene transformacije. Usvajaju se regulatorni paketi Europske unije kao što su Uredba o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR, Sustainable Finance Disclosures Regulation) i Uredba o taksonomiji, a u pripremi je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Od iduće će godine na snagu stupiti SFDR. Njezin je glavni cilj transparentnost i usporedivost podataka kako bi klijenti mogli donositi informirane odluke.

"Kada razina II. Uredbe SFDR stupi na snagu 1. siječnja imat ćemo standardne predloške za predugovorna i periodična izvješća za proizvode prema člancima osmom i devetom Uredbe", kaže Calvetti.

Nadodaje kako će se propisi o taksonomiji razviti oko preostala četiri od šest ekoloških ciljeva koji će pridonijeti definiranju onoga što se može smatrati ekološki održivim, s obzirom na to da ispunjava stroge kriterije provjere. Osim toga, napominje, Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD, Corporate Sustainability Reporting Directive) će značajno poboljšati dostupnost ESG podataka za kotirana poduzeća u Europi.

Velika izloženost

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman je na konferenciji o ESG-u rekao kako domaći investicijski fondovi počinju prepoznavati važnost održivosti te da je trenutno odobreno šest napajajućih UCITS (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) fondova koji promoviraju okolišne i(li) socijalne karakteristike ili im je investicijski cilj ulagati u održive projekte. Također, u rujnu su odobrene, kako je on to formulirao, "bitne izmjene" prospekata za još devet fondova te je osnovan novi fond koji promovira ESG, a ukupna neto imovina svih tih fondova iznosi nešto više od milijardu i pol kuna.

Koliko je ulaganje u održivost uzelo maha i koliko je bitno zaštititi se od rizika greenwashinga govori i podatak da je krajem lipnja ove godine 49 posto ukupne imovine investicijskih fondova pod upravljanjem Eurizona bilo usmjereno na proizvode koji podupiru ESG investicije. Nominalno, riječ je o imovini vrijednoj 103 milijarde eura.

Zanimljiv podatak iznio je i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez na nedavno održanoj konferenciji "Izazov promjene u Dubrovniku". Opisujući ekonomsku situaciju, rast inflacije, zaoštravanje monetarne politike te kako su svjetska tržišta već uračunala recesiju u najvećim gospodarstvima, istaknuo je da je od početka godine zabilježen odljev kapitala iz investicijskih fondova veći od 700 milijardi dolara. "U svjetlu tih događanja, ESG je svejedno i dalje mainstream tema. U prvoj polovici godine je na svjetskim tržištima izdano više od 700 milijardi dolara ESG vrijednosnih papira, što je manje nego u usporedivom razdoblju u 2020. i 2021. godini, ali više nego u svim pojedinim godinama prije", naglasio je analitičar. Iznio je i zanimljiv podatak da danas vrijednosni papiri kompanija koje u upravama imaju stručnjake s ESG KPI-jevima (key performance indicator) prolaze bolje na svjetskim tržištima kapitala u odnosu na kompanije koje to nemaju.

Zelene obveznice

Na hrvatskom tržištu kapitala tek se očekuje ozelenjivanje. Zasad je izdana samo jedna zelena obveznica, i to prije tri mjeseca. Iako je prvo izdanje najavljivao CIAK, iz te su se tvrtke predomislili, a u povijest se upisala tvrtka Meritus ulaganja koja je zadužena za upravljanje društvima M+ Grupe. Krajem srpnja su izdali obveznicu vrijednu 300 milijuna kuna kojom su se obvezali smanjiti emisije stakleničkih plinova za 25 posto te povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima na 51 posto. Ne ispune li se ti ciljevi, ulagačima će se uz kamatu od 4,25 posto isplatiti dodatnih 0,75 postotnih poena. Darko Horvat, predsjednik Uprave M+ Grupe, ustvrdio je kako im je to bio dobar potez.

Slovenija je među pionirima Europske unije jer je druga zemlja u Europskoj uniji, nakon Luksemburga, koja je izdala državnu zelenu obveznicu. Učinila je to sredinom prošle godine i tako osigurala milijardu eura za financiranje i refinanciranje zelenih projekata. Rok dospijeća za tu održivu obveznicu je deset godina, a izdana je s kuponskom stopom od 0,125 posto i prinosom do dospijeća od 0,170 posto. Koliko je tržište kapitala željno takvih prilika pokazala je i velika potražnja koja je zavladala za obveznicom. Interes je iskazalo 210 investitora koji su bili spremni uložiti 8,4 milijarde eura.

U listopadu prošle godine je i Europska komisija izdala prvu zelenu obveznicu instrumenta NextGenerationEU kojom je prikupila 12 milijardi eura. Bilo je to najveće izdanje zelenih obveznica na svjetskoj razini. No potražnja je i u tom slučaju nadmašila ponudu. Upis za tu 15-godišnju obveznicu koja dospijeva 4. veljače 2037. godine bio je više od 11 puta veći od ponude, a vrijednost upisa premašila je 135 milijardi eura. U planu je da se u iduće četiri godine u sklopu instrumenta NextGenerationEU izdaju zelene obveznice u vrijednosti do 250 milijardi eura. Tim će se novcem financirati zelena i održiva ulaganja u zemljama Europske unije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar