Prema novom izvješću neprofitne organizacije Carbon Market Watch, vodeće europske aviokompanije potrošače obmanjuju tvrdnjama da se s njima može letjeti bez grižnje savjesti, zbog sustava ugljične kompenzacije kojim bi se trebao neutralizirati utjecaj letova na životnu okoliš.
Izuzme li se privremeni pad tijekom pandemije COVID-19, emisije aviokompanija su u posljednja dva desetljeća stalno rastu te bi se, a u slučaju nekontroliranog rasta bi se do 2050. mogle utrostručiti. Gledano na svjetskom razini, industrija generira otprilike milijardu tona CO₂ godišnje, što je slično razini emisija čitavog Japana, trećeg po veličini svjetskog gospodarstva.
Kako bi umirile savjest putnika, aviokompanije su se okrenule ugljičnim kompenzacijama, reklamirajući svoje korporativne investicije i ohrabrujući putnike na kompenzacijsku doplatu. No ti dobrovoljni napori ne funkcioniraju, priopćio je Carbon Market Watch, jer se prijevoznici oslanjaju na jeftine i nekvalitetne kompenzacije koje ne mogu jamčiti smanjenje emisija na drugim mjestima.
Zaključci se temelje na studiji istraživačke tvrtke Öko-Institut koja je od svibnja do srpnja procijenila obujam i kvalitetu politike smanjenja emisija osam najvećih aviokompanija u Europi kolektivno odgovornih za više od polovine ukupnih emisija CO₂ u zrakoplovnom sektoru Europske unije (EU) 2019. godine. To su Air France, British Airways, EasyJet, Koninklijke Luchtvaart Maatschappij (KLM), Lufthansa, Ryanair, Scandinavian Airlines System (SAS) i Wizz Air.
Istraživanje je pokazalo kako se gotovo sve te kompanije oslanjaju na kompenzacije u vidu dugoročno ranjivih jeftinih šumarskih projekata u zemljama u razvoju. Drveće može izgorjeti, uvenuti ili biti posječeno u slučaju promjene politike, što je preokret u procesu skladištenja ugljika, pa je moguće da neće trajati dovoljno dugo kako bi zaista nadoknadilo emitirani ugljik.
"Iako ne plaćaju za svoje zagađenje, aviokompanije kupcima šalju obmanjujuće signale klimatske neutralnosti kupnjom nekvalitetnih kompenzacija", rekao je Daniele Rao, stručnjak za dekarbonizaciju zrakoplovstva i prometa u Carbon Market Watchu. "Ova loša praksa mora prestati."
Emisije iz zrakoplovstva regulirane su u okviru EU-ova sustava za trgovinu emisijama (engl. Emissions Trading System – ETS) koji se trenutno revidira, a Carbon Market Watch tvrdi kako bi EU trebao proširiti svoj obujam kako bi pokrio sve letove koji polijeću i slijeću u europskom ekonomskom prostoru, a ne samo unutar Unije. EU bi od aviokompanija također trebao tražiti "jasna i potpuna" izvješća o njihovoj kupnji ugljičnih kompenzacija i drugim dobrovoljnim klimatskim projektima, potom zabraniti obmanjujuće reklame i izdati upute o načinu davanja informativnih tvrdnji, priopćila je neprofitna organizacija.
EasyJet je branio svoje ekološke projekte. "EasyJet radi stvarne i bitne korake prema dekarbonizaciji svojeg poslovanja, što je nedavno pokazao naš prošlog mjeseca objavljen plan za nultu neto emisiju. On opisuje kako kombinacijom obnove flote, operativne efikasnosti, održivog zrakoplovnog goriva, tehnologija nulte emisije ugljika i uklanjanja ugljika do 2050. možemo doći do nulte neto emisije ugljika", navode u priopćenju.
EasyJet i Ryanair su s Carbon Market Watchom suglasni da bi regulatorna shema trebala obuhvatiti sve letove koji dolaze i odlaze iz Europe. "Time bi najbogatiji putnici na dugim relacijama koje najviše zagađuju napokon platili pravednu svotu za ekološke poreze ETS-a", navodi se u priopćenju Ryanaira. Ističu kako letovi na kratkim relacijama unutar EU-a stvaraju manje od 50 posto zračnih emisija na kontinentu.
British Airways i Air France su također poručili kako su usredotočeni na niz kratkoročnih i dugoročnih mjera dekarbonizacije i energetske efikasnosti, kao i da su ugljične kompenzacije dopunske. "Prioritet Air Francea je smanjenje emisija stakleničkih plinova što je brže moguće, prvenstveno onih koje naše operacije direktno proizvode", navodi se u priopćenju tog avioprijevoznika. "Mjere kompenzacije za ugljik dolaze kao dodatak."
Wizz i Lufthansa nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
U lipnju su nizozemske ekološke grupe tužile KLM za navodni greenwashing, odnosno ekomanipulaciju reklamnom kampanjom "Leti odgovorno" (niz. "Vlieg verantwoord"). U travnju je nizozemska agencija za nadzor oglašavanja presudila da je promocija KLM-a koja klijentima govori kako mogu letjeti bez emisija obmanjujuća.
Autori istraživanja iz Öko-Instituta su rekli kako su se zbog ograničenog objavljivanja informacija aviokompanija, kako u javnom izvještavanju tako i u odgovorima na upite, morali osloniti na procjene. Prema njihovu su istraživanju cijene za kompenzaciju koje aviokompanije i njihovi klijenti plaćaju bile preniske za bilo kakvo značajno smanjenje emisija.
Carbon Market Watch je to nazvao "jeftinijom i pogodnijom alternativom koja ne zahtijeva promjene u načinu rada ili poslovnom modelu", dodavši kako bi aviokompanije koje prodaju letove bez ugljika mogle potaknuti daljnji rast u zračnom prometu kada bi se umjesto toga trebalo raditi na smanjenju broja letova.