Tko spašava posrnulu Tehniku?

Operacija dokapitalizacije zagrebačke građevinske tvrtke Tehnika uspješno je privedena kraju. Prema službenoj odluci Uprave koju potpisuje direktor Marin Štenglin, kroz dva kruga prikupljeno je ukupno 2.093.380,00 eura. Time je prebačen zakonski prag uspješnosti te je upisano 53,68 posto ponuđenog izdanja, pa je temeljni kapital kompanije narastao na 3.987.980,00 eura.

Budući da je cijena dionice u ovom krugu iznosila točno 10 eura, službeni podaci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) za novu seriju dionica omogućuju precizan izračun uloga ključnih aktera. Svi oni redom spadaju u uži krug poznatih imena domaće biznis scene.

Najveći teret dokapitalizacije pao je na skrbničke račune banaka iza kojih se kriju stvarni ulagači, a precizni iznosi otkrivaju jasne omjere snaga.

 

Važna napomena za investitore jest da Glavna skupština nije odlučivala o uvrštenju ovih novoizdanih dionica na uređeno tržište Zagrebačke burze, što znači da one ostaju izvan redovnog burzovnog prometa.

Skriva li se u ovom potezu velik potencijal zaokreta?

Kada se podvuče crta pod ove brojke i vlasničku strukturu, fokus priče je potencijalno vrlo profitabilan tržišni preokret. Iako je dionica Tehnike na burzi u posljednjih godinu dana zabilježila pad od 30 posto, a u petogodišnjem razdoblju oko 50 posto, u pozadini se slažu kockice koje šire tržište očito još uvijek ne vidi.

Što to, dakle, vidi bivši ministar Davor Filipović i uži krug investitora okupljen oko Carrella, a burza potpuno ignorira? Evo nekoliko mogućih razloga.

Operativni zaokret

Tehnika se od 2023. godine nalazi pod teretom predstečajne nagodbe u kojoj je otpisano 80 posto potraživanja vjerovnika. Tržište, vidi se to po kretanju cijene na burzi, pamti stare dugove i prošlogodišnji neto gubitak od pet milijuna eura. Oni koji pažljivo promatraju vide da su poslovni prihodi u 2025. godini porasli su za 11 posto (na 34,2 milijuna eura), a tvrtka je trenutno aktivna na desetak novih projekata, primarno za državu i Sisačku biskupiju. Ova dokapitalizacija je gorivo da se sve što je planirano bude realizirano u punom kapacitetu.

Monetizacija i optimizacija imovine

Najbolji dokaz da se u kompaniji provodi čišćenje jest podatak iz same odluke o dokapitalizaciji, gdje se navodi nova poslovna adresa društva: Buzinski krči 7a. Tehnika je, naime, realizirala prodaju svoje povijesne upravne zgrade u Ulici grada Vukovara 274. Za pretpostaviti je da je prodaja ovako atraktivne nekretnine u poslovnoj zoni Zagreba poboljšala novčani tijek, uklonila fiksni teret održavanja i omogućila tvrtki da lakše otplaćuje preostale rate predstečajnih obveza.

Bosqarov ulog: Repriza taktike ING-GRAD-a u Tokiću?

Simboličan ulazak Bosqara s tek 34,6 tisuća eura na prvi pogled djeluje nezanimljivo, no naš analitički tim postavlja jedno pitanje. Je li Bosqar ovdje ušao s istom namjerom s kojom je svojedobno ING-GRAD ušao u Tokić? U redu, ING-GRAD se time nije usrećio, ali to je više do Tokićevog manevra nego do promašene logike građevinske kompanije.
U takvim konstelacijama kapital često ulazi u rane faze transformacije tvrtki iz posve različitih sektora kako bi osigurali poziciju za buduće konsolidacije, preuzimanja ili velike infrastrukturne projekte.

Bosqarov minimalni ulog može se promatrati kao jeftina opcija za budućnost: rizik je nikakav, a ako uspije preokret Tehnike, Bosqar već sjedi u prvom redu.

Tehnika je dokapitalizaciju progurala "na mišiće", prebacivši nužni prag za samo 2,68 postotnih bodova. Time su kupili prijeko potrebno vrijeme. No, ako smo u pravu, kompanija je pravi primjer mispricinga na domaćem tržištu.