Iz ureda tik uz Trg svetog Petra u Vatikanu, Jean-Baptiste Douville de Franssu, bivši direktor investicijske tvrtke Invesco, i Gian Franco Mammì nadgledaju 5,7 milijardi eura u jednoj od najekskluzivnijih banaka na svijetu.
To je sitnica u usporedbi s bilijunima koji se prebacuju među financijskim divovima u Londonu ili New Yorku. No ta zaliha imovine i portfeljskih ulaganja služi višoj svrsi: ublažavanju financijskog pritiska koji Katoličku crkvu opterećuje godinama.
Institut za religijske poslove (IOR), poznat i kao Vatikanska banka, pruža tradicionalne bankarske usluge i nadzire ulaganja za institucije povezane s Crkvom. Prošle godine nastavio je privlačiti novi kapital, povećavši imovinu pod upravljanjem na najvišu razinu u posljednjih deset godina, a sada pokušava nadograditi taj rekord pokazujući da i dalje može nadmašiti referentne pokazatelje, čak i ulažući u skladu s etikom vjere.
Čitaj više
Trumpov duh ulazi i u Vatikan - hoće li Crkva skrenuti udesno
Katolička crkva ima 252 kardinala, ali samo mlađi od 80 godina imaju pravo glasovanja na izboru novog pape.
29.04.2025
Svi putevi vode u Rim: Zbog pape se bilježi rekordan broj posjetitelja
Procjenjuje se da bi ove godine Rim moglo posjetiti više od 32 milijuna hodočasnika.
25.04.2025
"Financijska tržišta nemaju milosti", rekao je de Franssu, predsjednik IOR-a, u intervjuu. "Ako IOR ne isporuči ono što se od njega očekuje, bit ćemo u ozbiljnim problemima."
Vatikan | Bloomberg
Dobit banke porasla je za oko sedam posto na 32,8 milijuna eura u 2024. godini, prema podacima objavljenima u srijedu. Ta zarada, koja se koristi za isplatu dividendi Crkvi, neće nadoknaditi manjak u vatikanskom proračunu nastao zbog pada globalnih donacija, administrativnih troškova i mirovinskih obveza.
No to pokazuje da banka ostvaruje određeni napredak u nastojanju da se oslobodi reputacije lošeg upravljanja i tajnovitosti, koja je godinama bila obilježena javnim skandalima vezanima uz investicijske gubitke, kaznene istrage i tajne ljubavne afere. De Franssu i Mammì koji je zaposlen u banci više od 30 godina i od 2015. obnaša funkciju glavnog direktora izjavio je da je papa Lav XIV. dao do znanja kako namjerava nastaviti proces koji je započeo papa Franjo, a kojem je cilj čišćenje institucije koja praktički djeluje kao obiteljski ured najveće svjetske vjerske zajednice.
Papa Franjo | Bloomberg
De Franssu je imenovan 2014. godine, nakon što je IOR-ov ugled narušen kroz tri desetljeća skandala, od propasti Banco Ambrosiana 1980-ih do zamrzavanja 23 milijuna eura od talijanskog pravosuđa 2010. godine, što je potaknulo papu Franju da financijsku transparentnost stavi među prioritete.
Otad, banka je počela objavljivati godišnja izvješća i preustrojila svoju upravljačku strukturu, prepustivši veću razinu nadzora laicima poput De Franssua. Također je uvela propise kako bi se uskladila s međunarodnim financijskim standardima, što je dovelo do zatvaranja tisuća računa.
IOR je također zaposlio stručnjake iz investicijskih banaka kao što su Citigroup i Intesa Sanpaolo. Prema izvješću objavljenom u srijedu, deset od njegovih 13 glavnih investicijskih fondova u protekle tri i pet godina ostvarilo je bolje rezultate od većine konkurenata, a čelni ljudi banke nadaju se da će prvi američki papa potaknuti više američkih institucija povezanih s Crkvom da prebace svoj novac u Rim.
Papa Lav XIV. | Bloomberg
"Pokazali smo da možete nadmašiti referentne indekse uz isključivo etička ulaganja", rekao je Mammì u intervjuu. "Ako želite špekulirati, ako želite onih dodatnih dva posto povrata predlažem da idete negdje drugdje."
Iako IOR nije dio središnjeg godišnjeg proračuna Svete Stolice, jedna je od ključnih institucija u financijskom upravljanju Vatikana. Dijeli odgovornost s Upravom imovine Apostolske Stolice za upravljanje nekretninama i pokretninama Svete Stolice.
Za 2024. godinu, Uprava IOR-a predložila je dividendu od 13,8 milijuna eura Komisiji kardinala, koja taj novac koristi za aktivnosti povezane s vjerom i karitativnim djelovanjem ili kao doprinos blagajni Svete Stolice.
U posljednjih nekoliko godina dividende su bile niže nego prije 2014., što Mammì pripisuje naporima banke da bolje kontrolira svoje financije. Iako Sveta Stolica u cjelini nije objavila puni proračun od 2022. godine, posljednji dostupni podaci za 2024. uključuju deficit od oko 70 milijuna eura, prema talijanskom dnevniku Repubblica.
"Naš posao kao menadžera je ulagati, ostvariti dobit, isplatiti dividendu", rekao je Mammì. "Na kardinalima je da odluče kako će taj novac dalje usmjeriti."
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...