Čelnik Palantira održao predavanja o Antikristu na samom pragu Vatikana – koja je strategija iza njegove provokacije?

U rujnu sam uz određenu dozu humora pisao o nizu predavanja Petera Thiela o Antikristu, demonskoj figuri iz kršćanske tradicije čija pojava nagoviješta smak svijeta i ponovni dolazak Isusa Krista. Tada je taj tehnološki titan, financijer Facebooka i osnivač tvrtki Paypal i Palantir, održao nekoliko izlaganja u San Franciscu pred publikom koja se sastojala od dvjestotinjak futurologa iz Silicijske doline, pseudointelektualaca, konzervativnih fanatika i kršćana (koji su sve brojniji u tehnološkoj industriji). Sudionici su morali potpisati ugovore o tajnosti, što znači da u javnost nisu dospjele pojedinosti o tome kako je Thiel uspio povezati teme iz tehnološkog sektora s konceptom Antikrista.

Sada je svoju poruku odlučio širiti i u Rimu, i to na samom pragu Vatikana. Njegovo novo okupljanje još je ekskluzivnije budući da su na njemu mogli prisustvovati isključivo sudionici s pozivnicom. Međutim, sada mi stvari više nisu toliko smiješne, već alarmantne. K tome, datum Thielovog prvog izlaganja pada na Martovske ide, što nipošto nije dobar predznak.

Njegova perspektiva je krajnje neobična. Sudeći prema informacijama koje su nam dostupne, čini se da Thiel poprilično paranoično vjeruje da će se Antikrist pojaviti u obliku neke globalne organizacije ili carstva koje će gaziti osobne slobode u ime iskorjenjivanja straha i nesigurnosti. To je pogotovo začuđujuće s obzirom na to da sam Thiel zagovara nekakvu vrstu tehnološke nadstrukture s ciljem borbe protiv apokaliptičnih zala.

Sveta Stolica, drevni i neprikosnoveni autoritet po pitanju Antikrista, ogradila se od te drske uzurpacije njezine nadležnosti. S Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog, koje je alma mater pape Lava XIV., odbacili su tvrdnje da su u prostorijama sveučilišta ugostili Thielov skup ili da su ga uopće odobrili.

Njihov animozitet dijelom se može pripisati, naravno, teološkim razlozima. U knjizi iz 1988. godine, kardinal Joseph Ratzinger, budući Benedikt XVI., upozorio je da bi kršćani trebali biti na oprezu zbog Antikrista, no da će se on najprije manifestirati u dušama vjernika, u njihovoj osobnoj borbi između dobra i zla. Drugi je dio razloga svjetovne prirode. Trenutni Papa (koji je rođen u SAD-u) ne slaže se s američkim milijarderom (rodom iz Njemačke) po pitanju imigracije. Thielova predavanja u Rimu stoga možemo shvatiti kao najnoviji šahovski potez u tom okršaju.

Papa Lav XIV. | Alessia Pierdomenico/Bloomberg

Thiel je predsjednik uprave u Palantiru, kompaniji koja već godinama profitira od višemilijunskih ugovora s američkom vladom, što uključuje i Službu za imigraciju i carine (ICE). Prava imigranata u zadnje su vrijeme postala tema koja je ujedinila američke biskupe pod papom Lavom XIV., a tome je uvelike pridonijelo brutalno ophođenje ICE-a prema imigrantima. Američki crkveni vrh prvi se put u desetak godina udružio kako bi osudio "ozračje straha" i "dehumanizirajuću retoriku" o imigraciji.

Američki biskupi govore ono što Papa iz diplomatskih razloga ne smije. Njegovo stajalište nam je, unatoč tome, već poznato. U siječnju 2025. godine američki potpredsjednik J. D. Vance (Thielov sljedbenik i katolički obraćenik) za Fox News je izjavio da je "kršćanima obitelj na prvom mjestu, zatim susjedi, potom zajednica pa sugrađani, a tek nakon njih ostatak svijeta". Kardinal Robert Prevost, budući Papa, tada mu je na društvenoj mreži X odgovorio repostanjem članka pod naslovom "J.D. Vance se vara: Isus nas ne uči da rangiramo bližnje svoje" (izvorno na engleskom jeziku, op. pr.).

Ipak, Katolička crkva u SAD-u je na krhkim nogama. Iako je američka crkvena hijerarhija zauzela ujedinjeni stav po pitanju imigracije, među vjernicima o tom problemu i dalje vladaju nesuglasice. Veći broj latinoameričkih katolika podržava imigraciju od bijelih katolika, dok potonji u većoj mjeri podržavaju predsjednika Donalda Trumpa. Upravo bi tu vrstu polarizacije Thiel mogao iskoristiti financijskim i ideološkim usklađivanjem s desnim katoličkim biračima i njihovim vrijednostima.

Ali zašto bi ga oni slušali? Thiel nije katolik, on je više poput kršćanskog eklektika koji kombinira različite doktrine. Međutim, sada u Rimu pokazuje svoju katoličku stranu i priklanja se konzervativnim vjerskim elementima u zemlji koja ima složen odnos s papinskim autoritetom. Institucija koja je ugostila njegov skup, Kulturna udruga Vincenzo Gioberti, ime je dobila po talijanskom svećeniku iz 19. stoljeća koji se 1843. godine zalagao za talijansku konfederaciju s papom na čelu. Stvari su se ipak odigrale drugačije i Italija je 1861. godine proglašena ustavnom monarhijom. No, povijest djeluje na tajanstvene načine. Papina moć danas seže daleko dalje od Italije – on je apsolutni vladar iznimno utjecajne višenarodne organizacije koja nominalno broji 1,4 milijarde članova. Takvo bi carstvo Thiel mogao smatrati zabrinjavajućim s obzirom na njegovu predodžbu apokalipse.

Tehnološka apokaliptika Petera Thiela

Thielovo viđenje smaka svijeta temelji se na učenjima dva suvremena katolička mislioca: Renéa Girarda i Carla Schmitta.

Ljudska čežnja je prema Girardu motivirana tzv. mimezom (grč. mímēsis), imitativnom težnjom za posjedovanjem onoga što drugi imaju (grubo rečeno: tuđe je uvijek slađe). Girard je kršćanstvo vidio kao bijeg iz tog destruktivnog ciklusa kompetitivne pohlepe. Postao je predani katolik u 1950-ima nakon nevjerojatnog oporavka od raka.

Schmitt je bio Hitlerov apologet, sve dok sredinom 1930-ih nije pao u nemilost nacista. Thiel je priznao da je Schmittova upletenost u nacizam problematična, no njegovi poslijeratni tekstovi o dolasku Antikrista temelj su Thielove tehnološke apokaliptike. Ključan pojam u Schmittovoj filozofiji je katechon, grčka riječ iz Novog zavjeta koja opisuje osobu ili stvar koja može spriječiti dolazak Antikrista. Thiel u sklopu svojeg plana pokušava dokučiti gdje bi se ta spasiteljska figura mogla kriti.

To je, međutim, digresija u koju se vjerojatno ne želite upuštati. No, ako vam je bilo što od navedenog ipak zanimljivo, možete pročitati izvrstan tekst autorice Laure Bullard objavljen u časopisu WIRED. Bullard je razgovarala s Wolfgangom Palaverom, njemačkim filozofom iz Girardove škole mišljenja i katolikom koji je u dobrim odnosima s Thielom, makar ne dijeli njegova mišljenja. Na forumu prije nekoliko godina Thiel je izjavio da Girard, koji je preminuo 2015. godine, danas ne bi mogao ponuditi praktične savjete o tome kako se suprotstaviti Antikristu. Palaver mu je na to dobacio da je u krivu i da bi Girard ljudima rekao da odu u crkvu.

Čini se da je Thiel odlučio poslušati taj savjet, samo što je on otišao korak dalje i završio ni više ni manje nego u Papinom dvorištu.