Banke u Adria regiji su u prvoj polovici godine pozitivno poslovale, ali im prognoze za buduće razdoblje ostavljaju malo prostora za veselje. To proizlazi iz podataka koje je prikupio analitički tim Bloomberg Adrije.
U prvom je dijelu godine neto dobit bankovnog sektora u Adria regiji iznosila 1,13 milijardi eura, što je za 156 milijuna eura ili 16 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Rastu je najviše doprinijelo povećanje prihoda od naknada i provizija, a pomoglo je i povećanje prihoda od kamata.
Kako navodi naš analitički tim, za višu neto dobit banaka zaslužan je gospodarski rast regije. "Neto prihodi od naknada i provizija su u prvoj polovici godine rasli jer su banke željele profitirati od povećanja gospodarske aktivnosti koje u pravilu dovodi do više transakcija, pa i do viših prihoda od naknada i provizija", objašnjavaju analitičari.
Rast prihoda nisu sputale ni relativno niske kamatne stope koje inače umanjuju prihode banaka ostvarene temeljem kamata. U ovom slučaju, ekonomski rast bio je dovoljan za nadoknadu utjecaja niskih kamatnih stopa, najviše zbog povećanog obujma samih odobrenih kredita. Jednostavnije rečeno, iako su kamate bile niže, bilo je više kredita.
Na međugodišnjoj su razini neto prihodi od kamata u Sjevernoj Makedoniji porasli za 7,2 posto, u Sloveniji za 4,5 posto, u Srbiji za čak 28,2 posto, a u Bosni i Hercegovini za 3,4 posto. Jedini izuzetak bila je Hrvatska gdje su neto prihodi od kamata na godišnjem nivou sniženi za 3,3 posto.
"Za razliku od ostatka regije, u Hrvatskoj su niže kamatne stope imale veći utjecaj na rezultate od iznosa kredita. To potvrđuje i kretanje neto kamatnih marži", navodi se u analizi Bloomberg Adrije.
Neto kamatna marža, koja predstavlja omjer između neto kamatnih prihoda i iznosa kamatonosne aktive, najveći pad bilježi upravo u Hrvatskoj. Što se tiče ostatka regije, nešto je manje snižena u Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji, dok su slovenske i srpske banke uspjele zabilježiti čak i blagi rast, najviše zbog rasta kreditiranja.
Ekonomski rast
I dok je ekonomski rast bio temelj rasta profita banaka u prethodnom razdoblju, zbog promjene okolnosti sada nas čeka preokret. Usporavanje ekonomije smanjit će potražnju za kreditima, a stopa rasta kredita će pasti ispod razine od 10 posto, predviđaju analitičari Bloomberg Adrije.
Kamatne stope će se povisivati, ali se može očekivati usporavanje generalnog rasta neto kamatnih prihoda odnosno doći će do njegove stabilizacije. Istovremeno će se promijeniti i kvaliteta kredita. Zbog slabijeg ekonomskog rasta povećat će se udio takozvanih "problematičnih kredita" koji se odnose na nenaplativa potraživanja kreditora koji se na engleskom nazivaju i non-performing loans (NPL).
Dodatne poteškoće za banke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji te Bosni i Hercegovini stvara povezanost s Rusijom, pa za njih analitičari prognoziraju veće negativne efekte od tih poslovnih veza.
Kako bi izbjegla negativne posljedice izbacivanja bankarske grupe Sberbank Europe, čije je sjedište u Beču, iz sustava plaćanja SWIFT, podružnica Sberbanke u Srbiji je u cijelosti prodana AIK banci.
Smanjeni prihodi od naknada i provizija se u Srbiji očekuju i zbog ograničenja visine naknada koju je Narodna banka Srbije propisala u prvoj polovici kolovoza.
"Zbog ovoga se može očekivati smanjenje prihoda temeljem naknada i provizija. U svim drugim državama ne predviđa se zadržavanje dosadašnjeg tempa rasta prihoda od od provizija i naknada zbog sporijeg ekonomskog rasta", dodaje se u analizi.
Iako je, po pitanju Rusije, u povoljnijoj situaciji od navedenih država, bankovni sektor u Hrvatskoj očekuju izazovi druge vrste.
Uvođenje eura
Početkom srpnja je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za uvođenje eura koji će se u optjecaju naći početkom iduće godine. I dok neki smatraju kako će prelazak na euro doprinijeti poboljšanju kreditnog rejtinga države i kompanija koje u njoj posluju, banke stvar moraju sagledati i iz drugog kuta.
"U Hrvatskoj se očekuju manji prihodi od naknada za konverziju valuta nakon što zemlja usvoji euro početkom 2023.", upozorava analitički tim Bloomberg Adrije.
Na profitabilnost banaka u Hrvatskoj i Sloveniji, kao članicama Europske unije, utjecat će i prestanak važenja mjera kojima im je do sada bilo dozvoljeno gubitke proizašle iz pandemije ne iskazivati u pokazateljima adekvatnosti kapitala.
"S vedrije strane, povećanje kamatnih stopa na depozite će u zemljama Adria regije (posebno Hrvatskoj i Sloveniji) biti ograničeno zbog izdašne likvidnosti u sistemu, što će spriječiti sužavanje neto kamatnih marži. Također, usmjeravanje pažnje na efikasnost poslovanja u zemljama gdje je omjer između troškova i prihoda iznad 50 posto (kao u Hrvatskoj gdje je 53,3 posto) moglo bi doprinijeti povećanju profitabilnosti", stoji u analizi.
Dodatni razlog za optimizam donose i podaci o adekvatnosti kapitala. Većina bankovnih sustava pokazuje zdravu kapitalizaciju, a postoci su daleko iznad minimalnih regulatornih vrijednosti.
"Ovo je naročito slučaj s Hrvatskom i Srbijom gdje se pokazatelji adekvatnosti kapitala nalaze na 25 posto i 20 posto, što govori da bankovni sektori ovih dviju zemalja mogu lakše podnijeti buduće rizike od poslovnih gubitaka", dodaju analitičari.
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija te Slovenija nalaze se ispod ovih razina, a Slovenija se po ovom pokazatelju, iako ispunjava zakonski minimum, nalazi pri začelju kolone država eurozone s adekvatnošću kapitala od 16,4 posto na kraju prvog tromjesečja 2022.
Tehnička recesija
Kako objašnjavaju analitičari, ovo znači da je bankovni sektor Slovenije nešto slabije pozicioniran po pitanju sposobnosti da se izbori sa smanjenjem kvalitete kredita do kojeg bi moglo doći zbog recesije. Kako osnovni scenarij iz analize uključuje barem tehničku recesiju u sljedećih 12 mjeseci, potencijal za rast kreditne aktivnosti u Sloveniji bit će ograničen, što umanjuje i prognoze za profitabilnost banaka.
Pokazatelji ROA (return on assets) i ROE (return on equity), kojima se mjeri profitabilnost kompanija u odnosu na imovinu i isplativost za dioničare, nalaze se na zadovoljavajućim razinama, ali se regija i dalje nalazi iza država s istoka Europe. Dio razloga za to leži u činjenici što 21 velika banka iz regije Istočne Europe, čije poslovanje prati Bloomberg Intelligence, ima jednak omjer kredita i depozita kao i one iz Adria regije, što znači da koriste jednak dio izvora za kreditiranje, ali uz nižu razinu kapitala, pa su profitabilnije. S druge strane, to ih u konačnici "čini ranjivijima na smanjenje kvalitete aktive do čega može doći uslijed recesije".
--- U petom odlomku ispravljene stope porasta neto kamatnih prihoda za Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Sjevernu Makedoniju. Inicijalno su objavljene vrijednosti za rast stanja kredita.
.webp){kind=icon}
