Analiza: Privatni sektor sve više ulazi u regionalnu energetiku

I danas energetske tvrtke u Adria regiji uglavnom posluju na temeljima onoga što je izgrađeno prije više od pola stoljeća, a zastarjela tehnologija onemogućuje im postizanje boljih financijskih rezultata. To se najbolje očituje u velikim gubicima u proizvodnji i distribuciji električne energije, a ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o rafinerijama. Toga postaju svjesni i menadžeri tih tvrtki, pa je samo prošle godine ukupni iznos koji su energetske kompanije iz regije uložile u modernizaciju postojećih objekata ili u nove projekte iznosio dvije milijarde eura.

Energetske tvrtke strateški su resurs svake zemlje, pa se energetske tvrtke u regiji, posebice one u području električne energije i plina, drže u državnom vlasništvu. To je prva osnovna prepreka ulasku privatnog kapitala u tu industriju, dok su druga visoki infrastrukturni troškovi koje energetske tvrtke iziskuju. Međutim, i to se mijenja. Privatni kapital sve više ulazi u energetski sektor u regiji, prvenstveno u novonastalu granu – obnovljive izvore energije.

To su neki od zaključaka najnovije analize analitičkog tima Bloomberg Adrije o energetskoj industriji, a kompletnu analizu možete pročitati OVDJE.

Karakteristike energetskog tržišta Adria regije

"Sadašnji energetski krajolik naslijeđe je razvoja industrije tijekom druge polovice 20. stoljeća i procesa brze urbanizacije i industrijalizacije. To znači da je izgradnja velikih energetskih kompleksa završena prije više od pola stoljeća, pa danas posluju sa zastarjelom tehnologijom i nasljeđem loše održavane tehnologije, što se najbolje očituje u velikim gubicima u proizvodnji i distribuciji električne energije", navode analitičari BBA-e u najnovijoj analizi energetike.

Dodaju i da je dugo razdoblje nedovoljnog ulaganja u rafinerije nafte, prije ulaska privatnog kapitala, zahtijevalo nekoliko velikih investicijskih ciklusa koji još uvijek traju.

Rafinerija Pančevo | Naftna industrija Srbije

Tržište energije u regiji karakterizira činjenica da njime još uvijek dominiraju velika vertikalno integrirana državna poduzeća. To je posebno naglašeno u proizvodnji i opskrbi strujom i plinom, navodi naš analitički tim.

"Važnost energije kao strateškog resursa svake zemlje i visoki troškovi infrastrukture glavne su prepreke ulasku privatnog kapitala u tu industriju", navodi se u analizi i ističe da se situacija mijenja kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. No, naši analitičari ukazuju da je udio privatnog kapitala u toj grani još uvijek zanemariv.

Analitičari BBA-e ističu da zbog dobrog geografskog položaja Adria regija ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Prije svega, ima dobru hidrologiju, veliki broj sunčanih sati i povoljan vjetar.

Izazov na tom području, smatraju analitičari BBA-e, razvoj je tehnologija koje će podržati ekonomiju obnovljivih izvora i povezivanje novih korisnika na mrežu.

Poslovanje energetskih kompanija u regiji

Prošla godina bila je izuzetno izazovna za tvrtke iz energetskog sektora. Glavni čimbenik nestabilnosti bila je velika volatilnost cijena energenata, smatraju naši analitičari.

"Rast cijena na globalnom tržištu povećao je ulazne troškove poduzeća, dok je nemogućnost prenošenja povećanja na kupce zbog državnih cjenovnih ograničenja rezultirala značajnim padom profitabilnosti većine poduzeća", ističe se u analizi.

Naime, najveći rast prodaje elektroenergetskih tvrtki je u prosjeku iznosio 55 posto u 2022. godini, dok su ih naftne i plinske kompanije nadmašile s rastom prodaje od 67 posto. Profitabilnost je bila puno drugačija, s EBIT maržom smanjenom za šest postotnih bodova, na negativnih 6,7 posto u prosjeku za elektroprivredne tvrtke, dok je povećana za 1,4 postotna boda, na 5,7 posto za naftne i plinske kompanije.

Elektroprivreda

Proizvodnja svih elektroprivreda u regiji je u 2022. godini pala, bilježeći prosječan pad od 15 posto, zbog loših hidroloških prilika. Osim toga, tvrtke kao što su EPS, HSE i ESM imale su problema s lošom kvalitetom i manjom proizvodnjom ugljena.

Zbog toga su manju proizvodnju u hidroelektranama nadoknadili većim uvozom plina i ugljena, a nedostatak vlastitog ugljena u termoelektranama također su nadoknadili uvozom ugljena, ali i kupnjom električne energije. Analitičari BBA-e podsjećaju da su prošle godine cijene svih energenata dosegnule rekordne razine, a zbog rasta troškova, ali i nemogućnosti povećanja potrošačkih cijena, te su tvrtke imale značajan pad bruto profitne marže (GPM). Između ostalog, zbog toga su HSE, EPS i HEP završili u zoni negativne dobiti.

Plinske kompanije

Kada je riječ o plinskim tvrtkama, unatoč skoku cijena prirodnog plina i ograničenju cijena potrošnje, one su manje pogođene od elektroenergetskih kompanija. PPD je profitirao od veće prodaje (trenutačno vrlo traženog) LNG-a i snažne izvozne aktivnosti (udio od 70 posto u 2022.), dok je Srbijagas gubitke na cjenovnoj razlici između nabavne i prodajne cijene pokrio državnim subvencijama.

Naftne kompanije

Među distributerima goriva i naftnih derivata, Petrol grupa bilježi najveći pad profitabilnosti. Posljedica je to nepovoljne regulacije cijena goriva.

Suprotno općem trendu na tržištu, rast cijena energenata najviše je pogodovao rafinerijama nafte. Najbolji primjer je NIS koji je ostvario povećanje i GPM i EBITDA marži (daleko iznad marži drugih naftnih i plinskih kompanija koje je analizirao naš analitički tim).

Ina nije mogla u potpunosti iskoristiti povoljne tržišne uvjete zbog obustave proizvodnje rafinerije koja je bila izvan pogona od studenog 2022. do travnja 2023. Gubici od prodaje uvoznih naftnih derivata tijekom zadnjeg kvartala 2022. imali su snažan negativan utjecaj na rezultate koji su i dalje bili na povijesno najvišoj razini. Uz to, Ina je morala platiti i porez na ekstraprofit u iznosu od 80 milijuna eura.

Investicijska aktivnost

Ukupna kapitalna ulaganja tvrtki koje je analizirao naš analitički tim dosegnula su gotovo dvije milijarde eura u 2022. godini, što je 20 posto više nego u 2021. godini, zahvaljujući intenzivnim ulaganjima rafinerija nafte.

U 2022. najjaču investicijsku aktivnost zabilježile su elektroprivrede HEP i EPS koje su zaslužne za polovicu ukupnih ulaganja (0,94 milijarde eura). Većina ulaganja odnosila se na revitalizaciju postojećih kapaciteta. U slučaju HEP-a to se odnosilo na revitalizaciju hidroenergetskih sustava, ali i na nastavak ulaganja u solarne kapacitete.

U slučaju EPS-a velika ulaganja odnose se na poboljšanja i modernizaciju postojećih termoelektrana, revitalizaciju hidroenergetskih kapaciteta i pripremne radove za izgradnju prve EPS-ove vjetroelektrane i solarne elektrane.

ESM također aktivno ulaže, ali uglavnom u nove kapacitete. Trenutno ima 12 projekata s ciljem uvođenja dodatnog kapaciteta od 1760 megavata, što je više od ukupnog sadašnjeg kapaciteta kompanije od 1420 megavata.

U tijeku su i velika ulaganja u naftni sektor.

U narednom razdoblju analitički tim BBA-e očekuje pojačanu investicijsku aktivnost u svim segmentima, ne samo kada su u pitanju obnovljivi izvori, već i u područjima poboljšanja učinkovitosti, smanjenja emisije CO₂, prijenosne mreže, digitalizacije mreže, osiguranja učinkovitog povezivanja novih korisnika i električne energije uravnoteženja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar