Hrvatska će konačno dobiti drugu geotermalnu elektranu, i to bez privatnog novca

Slično kao u slučaju sunca, pa i vjetra, puno se toga napisalo i izgovorilo i o hrvatskim potencijalima u geotermalnoj energiji za proizvodnju toplinske i električne energije, no unatoč tome dosad imamo tek jednu geotermalnu elektranu, pogon Velika 1 kod Bjelovara.

Nedavno je Agencija za ugljikovodike (AZU) provela natječaj za istraživanje geotermalnih polja nakon čega je ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo trima tvrtkama dozvole za istraživanje potencijala na pet istražnih prostora. Govore da je riječ o investicijskom ciklusu vrijednom oko 400 milijuna eura, no do rezultata istraživanja i eventualne izgradnje elektrana još će trebati neko vrijeme pričekati.

Ako sve bude prema predviđenom, Hrvatska će ipak i prije toga dobiti novu geotermalnu elektranu, no ne u režiji privatnog investitora već zahvaljujući naporima javne tvrtke koja je u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec.

Nakon dvije godine istraživanja na polju Lunjkovec-Kutnjak utvrđeno je da na 2,4 kilometara pod zemljom postoji nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja.

To se geotermalno polje prostire na 100 četvornih kilometara, a istraživanja je pokrenula tvrtka Bukotermal u kojoj Varaždinska županija ima udio od 85 posto, a općina Mali Bukovec 15 posto.

"Tijekom istražnih radova najvažniji zadatak nam je bio definirati rezerve i zauzeti eksploatacijsko polje. To smo u zadnje dvije godine istraživanja uspjeli i sada nam slijedi definiranje načina eksploatacije te ishođenje mjera zaštite okoliša i prirode. Potom ćemo krenuti u projektiranje same geotermalne elektrane, kao i postrojenja za korištenje viška topline. Osim toga, morat ćemo projektirati i nove proizvodne i utisne bušotine kako bismo optimalno iskoristili istraženi vodonosni sloj. Po završetku projektiranja i ishođenja svih potrebnih dozvola krenut ćemo u nabavu opreme i ugovaranje novih bušotina. Očekujemo da će taj dio započeti u 2025. godini. Što se tiče same geotermalne elektrane, nadamo se da bi izgradnja mogla početi u sljedećih 2 do 3 godine", rekao je za Bloomberg Adriju načelnik općine Mali Bukovec Darko Marković koji je ujedno član skupštine tvrtke Bukotermal.

Darko Marković/Izvor: općina Mali Bukovec

Kako pokazuje sama brojka oko očekivanih investicija u potencijalne geotermalne elektrane na temelju natječaja AZU-a, jasno je da je financiranje izazov i kad je riječ o planiranoj elektrani na polju Lunjkovec- Kutnjak. Ukupna vrijednost investicije je procijenjena na oko 50 milijuna eura.

"Ukupna vrijednost investicije u novih pet bušotina, cjevovode, geotermalnu elektranu bruto snage oko 16 MW i postrojenja za korištenje viškova topline je procijenjena na 50 milijuna eura. Ovaj projekt dio je sporazuma Sjever kojeg su pet sjevernih županija potpisale s hrvatskom Vladom. S obzirom (na to) da je ovo jedini takav projekt koji je pokrenula javna tvrtka u vlasništvu regionalnih i lokalnih vlasti, očekujemo da će zbog toga biti uvršten u strateške projekte od važnosti za Hrvatsku nakon čega će nam na raspolaganju biti i sredstva iz fondova Europske unije. Osim tog izvora, opcija su kreditna sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te mirovinski fondovi. Uglavnom, zagovaramo da ovaj kompletan projekt ostane u stopostotnom hrvatskom vlasništvu", ističe Marković.

Kako pojašnjava, ono što je sada bitno je ishoditi sve potrebne dozvole i izvesti radove na bušenju i ispitivanju novih proizvodnih i utisnih bušotina.

"Sama izgradnja elektrane ne traži veliki vremenski period. Nakon isporuke opreme ona se podigne za svega par mjeseci. No, kompliciranije je ishođenje potrebnih dozvola i izvođenje radova na bušenju i ispitivanju novih proizvodnih i utisnih bušotina. Nakon izgradnje novih bušotina, a temeljem rezultata njihova ispitivanja, definira se i naručuje oprema elektrane koja se tek tada krene proizvoditi. Taj period je nešto duži i procjenjujemo ga na minimalno dvije godine. Dakle ukupno minimalno 2-3 godine", kaže Marković.

No, ideja nije samo proizvodnja električne energije.

"Osim proizvodnje električne energije primarno nam je važno da viškove topline iskoristimo za domaću poljoprivrednu proizvodnju, prije svega cvijeća. Naime, Varaždinska županija ima najveću proizvodnju sezonskog cvijeća u Hrvatskoj, a to je preko 40 posto ukupne proizvodnje. Cvjećari Varaždinske županije najviše su koncentrirani na području općina Mali i Veliki Bukovec gdje se planira izgradnja elektrane, pa je stoga plan da se za njih u blizini elektrane izgrade staklenici koji će im centralizirati, pojednostaviti i pojeftiniti proizvodnju uz povećanje kvalitete. Naravno, za ostatak njihovih plastenika koji se uglavnom nalaze iza njihovih kuća planiraju se izgraditi toplovodi na koje će se osim cvjećara moći priključiti i svi javni objekti. Uz samu geotermalnu elektranu ponudit ćemo i izgradnju staklenika za proizvodnju povrća jer nam topline neće nedostajati", iznosi Marković.

Geotermalno polje Lunjkovec-Kutnjak/Izvor: Varaždinska županija

Dodaje i da je u potencijalnom fokusu još jedan segment.
"Općina Mali Bukovec je već pripremila i prostorno-planske uvjete za moguću gradnju turističkih sadržaja koji bi se grijali na geotermalnu toplinu i eventualno koristili balneološka svojstva geotermalne vode ako se ona dokažu. U tom cilju župan Varaždinske županije Anđelko Stričak je organizirao posjet na tom temelju realiziranim velikim projektima u Mađarskoj gdje su nas impresionirali brojkama i turističkim rezultatima koje postižu. No, toj ideji ćemo dati malo više vremena da se razvija u smjeru u kojem želimo", najavljuje čelni čovjek općine Mali Bukovec.

Marković je ponosan i modelom za koji se odlučila Varaždinska županija kod projekta u koji je dosad uloženo 2,5 milijuna eura.

"Bio je jedan od pokušaja izgradnje geotermalne elektrane od strane javne tvrtke i na našem geotermalnom polju još 2005. godine, ali nije uspio. Ima i puno primjera gdje se želi malim ulaganjima doći barem do neke dokumentacije pa onda takav projekt ponuditi stranim)investitorima.  Varaždinska županija u suradnji s općinom Mali Bukovec se odlučila na drugačiji pristup, a to je osigurati vlastita, za nas velika financijska sredstva za istraživanje i dokazivanje rezervi te s dozvolom o eksploataciji pregovarati ili samostalno osigurati financiranje ukupnog projekta. Prije nešto više od 20 godina Hrvatska je počela osiguravati zakonsku podlogu i regulativu za ulaganje u obnovljive izvore energije. Mnogi su tada odmahivali rukom na spomen ulaganja u, primjerice, vjetroelektrane. Danas imamo na elektroenergetskom sustavu priključeno 1000 MW u vjetroelektranama. Za manje od 20 godina toliko bi moglo biti priključeno i geotermalnih elektrana. Koliko će njih od toga biti u hrvatskom vlasništvu?“, zapitao se Marković.