Nova sezona grijanja kod potrošača donosi i zebnju oko toga koliki će im ove godine biti računi. Malo tko razmišlja o tome kako je ona ove godine donijela stabilnijim cijenama plina i struje na međunarodnim tržištima. Fokus je smanjenju ili ukidanju subvencija za cijene struje i plina koje su amortizirale šok koji bi građanima i gospodarstvu nanijela energetska kriza koja je eskalirala ruskim napadom na Ukrajinu.
Energetske subvencije prazne državne proračune i povećavaju deficite. S obzirom na to da su cijene energenata višestruko niže u odnosu na vrhunac krize, kao u slučaju plina, vlade su motivirane na smanjenje potpora i na to da se cijene u većoj mjeri prepuste tržišnim silnicama. Uostalom, to je nešto za što se zalaže i Europska unija (EU).
Tako će u Hrvatskoj struja i plin poskupjeti za po deset posto, i to u dva koraka. U Sloveniji je cijena struje već porasla, a u Bosni i Hercegovini (BiH) je u kolovozu porasla cijena struje dok bi plin mogao poskupjeti od iduće godine.
Čitaj više
U Zagrebu bijesni plinski rat, hoće li se okoristiti potrošači
Za ovu ogrjevnu sezonu ne bi trebalo biti problema s količinama ili cijenom plina, no u budućnosti plin bi zbog međunarodnih okolnosti mogao biti skuplji.
07.10.2024
Američki Aspect otkrio ležište plina kod Siska
Izrada bušotine započela je početkom lipnja i krajem tog mjeseca dosegla ciljanu dubinu.
24.09.2024
Američki fond ulaže u TAP, plinovod koji je zanimljiv i za Hrvatsku
Hrvatska je zainteresirana za izgradnju Jadrasnko-jonskog plinovoda koji bi se u Albaniji spojio s TAP-om.
18.09.2024
Što smanjivanje subvencija znači za standard građana?
Ministar Marin Piletić istaknuo je kako se "steklo vrijeme" i sve članice EU-a izlaze iz modela intervencionizma države, naravno, želeći vratiti sve na tržišne postavke.
10.09.2024
Miloloža: Nije ovo kraj poskupljenjima, cijene plina kroje špekulativne igre
Cijene struje i plina porast će za deset do 15 posto, Miloloža smatra kako to nije kraj poskupljenjima.
03.09.2024
U Sjevernoj Makedoniji cijene energenata neće se mijenjati do kraja godine. U Srbiji, pak, dužnosnici poručuju da ove zime povećanja cijena struje i plina neće biti, ali je, primjerice, sedam toplana u Srbiji iz lokalnih razloga povećalo cijene grijanja.
Plin je i dalje u središtu pozornosti jer krajem godine istječe ugovor između Rusije i Ukrajine o transportu ruskog plina prema Europi, što je ključno je pitanje za države EU-a poput Austrije, Mađarske, Slovačke ili Italije. Valja istaknuti da i Slovenija dobar dio plina dobiva preko Austrije.
Što se Hrvatske tiče, postojanje LNG terminala na Krku veliko je olakšanje za sigurnost opskrbe.
Srbija, Sjeverna Makedonija te BiH opskrbljuju se ruskim plinom, ali ne preko Ukrajine već preko Turskog toka. No, prekid dotoka plina preko Ukrajine mogao bi podići cijenu tog energenta što se privremeno i dogodilo u kolovozu kada je ukrajinska vojska zauzela važnu tranzitnu točku u Rusiji.
Provjerili smo kako s cijenama energenata stoje stvari u državama Adria regije
Hrvatska
Otkako je energetska kriza započela, a samim tim i skok cijena energenata, hrvatska vlada je na svakih šest mjeseci donosila po jedan paket mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena energenata na kućanstva i gospodarstvo. U najnovijem paketu mjera s početka rujna, sedmoj takvoj intervenciji vlade, opseg subvencija je ublažen.
Usporedbe radi, šesti paket mjera za održavanje niskih cijena energenata iz ožujka ove godine iznosio je 389 milijuna eura, a sada je taj iznos umanjen na 165,3 milijuna eura. Dakle, subvencije su više no upola manje.
Osim što su se cijene na svjetskim tržištima stabilizirale, pa EU upućuje zemlje da snize razinu pomoći, i hrvatski proračun je osjetio posljedice dosadašnjih paketa. U prvih šest mjeseci ove godine deficit državnog proračuna iznosio je 1,1 milijardu eura ili 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda.
Prema vladinu izračunu, godišnji trošak struje u prosječnom domaćinstvu s godišnjom potrošnjom od 3.000 kilovat-sati iznosio bi prema tržišnoj cijeni 584 eura, a zahvaljujući državnim subvencijama iznosi 482 eura.
Kod plina, trošak u prosječnom kućanstvu s godišnjom potrošnjom od 12.000 kilovat-sati bez subvencija bi iznosio 680 eura, što se uz državnu potporu smanjuje na 595 eura.
U slučaju toplinske energije, godišnji trošak za prosječan stan od 60 kvadrata zahvaljujući mjerama vlade iznosi 315 eura naspram 377 eura tržišne cijene.
Povećanje cijene struje i plina će se odvijati u dvije faze. Prvo će od studenoga računi biti veći za 6,5 posto, a onda će početkom iduće godine biti pridodan ostatak predviđenog rasta do deset posto.
U odnosu na proljetni paket mjera ništa se nije promijenilo za javni i neprofitni sektor, kao ni za mala i srednja poduzeća. Velike tvrtke s dobavljačima energije sklapaju ugovore po tržišnim uvjetima, ali i tu je vlada napominjala da neće ostati po strani u slučaju drastičnih poremećaja kao onog što smo bili svjedoci prije dvije godine.
Energetski konzultant Darko Dvornik rekao je nedavno u razgovoru za Bloomberg Adriju kako je pitanje subvencioniranja nekoga ili nečega uvijek politička odluka te je ustvrdio kako bi bilo logično da su cijene za tvrtke povoljnije po jedinici potrošnje od onih koje plaćaju domaćinstva.
Srbija
Struja i plin za kućanstva u Srbiji ove zime neće poskupjeti, potvrdilo je za Bloomberg Adriju tamošnje ministarstvo rudarstva i energetike.
Iz lokalnih razloga sedam toplana je ipak najavilo povećanje cijena grijanja u rasponu od 1,42 do 30 posto. Za gospodarstvo se cijene određuju prema tržišnim uvjetima.
Prosječna cijena struje za domaćinstva je 8,89 eurocenti po kilovat-satu, a za gospodarstvo se prosjek kreće između 95 i 100 eura po megavat-satu.
Zadnji put su cijene struje i plina za građane u Srbiji povećane u studenome prošle godine. Što se tvrtki tiče, cijene struje i plina čak su pojeftinile u svibnju ove godine, i to za oko 20 posto za struju i oko 15 posto kad je riječ o plinu.
Rast cijena grijanja na toplanu dogodio se u nekim slučajevima jer su troškovi za pojedine toplane skočili budući da cijena plina na europskoj TTF burzi ne uključuje troškove pristupa transportnom i distributivnom sustavu te naknade za energetsku učinkovitost.
Da bi obranile profitabilnost neke toplane su morale podići cijene, pa je tako, primjerice, u Kraljevu određen rast od 1,42 posto, u Beogradu 8,92 posto, a u Boru čak 30 posto budući da se tamo cijena nije mijenjala još od 2019. godine. U Sremskoj Mitrovici pak će cijena grijanja biti snižena za 10 posto.
Srbija je do ove zime sav plin dobivala iz Rusije, a sada će i iz Azerbajdžana. To će biti u količini od milijun kubičnih metara dnevno, ali cijena tog plina nje objavljena.
Postojeći trogodišnji ugovor o uvozu plina iz Rusije istječe u svibnju iduće godine. Po tom ugovoru Srbija dobiva 2,2 milijarde kubičnih metara plina godišnje po povlaštenoj cijeni između 300 i 420 dolara za tisuću kubičnih metara. To je i zaštitilo građane i gospodarstvo tijekom kulminacije energetske krize i burzovnih cijena u 2022. i 2023. godini.
Sjeverna Makedonija
Do početka iduće godine cijene struje za potrošače na reguliranom tržištu, a to uključuje kućanstva i mala poduzeća, neće se mijenjati.
Pretočeno u eure, u jeftinoj tarifi cijena za sva domaćinstva je 0,029 eurocenti po kilovat-satu.
Za mala poduzeća cijena je 0,217 eurocenti po kilovat-satu, dok se za srednja i velika poduzeća cijena formira na temelju tržišnih uvjeta.
Po novim pravilima, cijena električne energije utvrđuje se na početku svake kalendarske godine. Dotad ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina treba provesti analizu poslovanja državne tvrtke ESM i stanja elektroenergetskih kapaciteta te utvrditi projekcije hidropotencijala i potrošnje, rekla je za Bloomberg Adriju ministrica Sanja Božinovska.
Sjeverna Makedonija koristi male količine plina, oko 400 milijuna kubičnih metara godišnje. Primjerice, Hrvatska koristi više od 2,5 milijarde.
Od tih 400 milijuna više od 220 milijuna kubičnih metara plina dolazi iz Rusije, a Božinovska kaže da su cjenovne turbulencije moguće zbog neizvjesnosti oko tranzita preko Ukrajine.
Bosna i Hercegovina
Od početka kolovoza je povećana cijena električne energije u Federaciji BiH.
Linearno povećanje iznosi 10 posto za domaćinstva i 8,1 posto za kategoriju ostala potrošnja, a tamošnja vlada je najavila mjere za pomoć socijalno ugroženima.
Tako kupac s mjesečnom potrošnjom od 100 kilovat-sati plaća 8,43 posto više no prije kolovoza, a tko troši 1.000 kilovat-sati mjesečno rast cijene je 11,05 posto. Između te dvije brojke postoje još tri razine potrošnje prema kojima se razlikuju cijene za kućanstva.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić rekao je razgovoru za Bloomberg Adriju da u zadnjih devet godina nije bilo usklađivanja cijena struje s rastom cijene njezine proizvodnje, a to je obveza regulatora. Istaknuo je da je rast cijena bio nužan kako bi se zaustavili nepovoljni učinci na Elektroprivredu BiH.
"U narednom razdoblju nećemo dopustiti da se to događa i od regulatora ćemo tražiti redovno usklađivanje cijena s kretanjem ostalih cijena na tržištu", napomenuo je dodavši da cijena može rasti ili padati kao što se to dogodilo s plinom gdje je cijena za domaćinstva smanjena.
U Republici Srpskoj tarife za obračunavanje potrošnje u prošloj godini usvojene su krajem 2022., a iste su cijene zadržane i ove godine. Trenutačno tamo nema najava povećanja cijena električne energije.
Kod plina, BiH je vezana isključivo za onaj iz Rusije koji stiže preko Turskog toka.
Nova cijena plina, prema rješenju regulatora u Republici Srpskoj, primjenjivat će se od početka iduće godine premda je tvrtka Sarajevo-gas Istočno Sarajevo poskupljenje zatražila još početkom ove godine.
Slovenija
Po podacima Zavoda za statistiku, cijena struje za domaćinstva u Sloveniji u prvoj polovici godine bila je 9,4 posto viša no u istom razdoblju lani, a cijena je bila 0,2121 eura po kilovat-satu. Tek šest posto slovenskih kućanstava grije se na struju.
Iz vlade poručuju da su, kad je riječ o plinu, opskrbljivači potvrdili da su spremni za predstojeću zimu i da ne očekuju veće probleme u opskrbi.
U Sloveniju većina plina dolazi iz Austrije, gotovo 70 posto, a u toj zemlji razina popunjenosti skladišta je na 93 posto što je rezultat i blage protekle zime. Po riječima nadležnog ministarstva, u slučaju jake zime ili problema na tranzitnim dobavnim pravcima to bi se moglo odraziti na količine za zimu 2025/26.
Slovenija također uvozi plin iz Alžira preko Italije odakle pristiže gotovo 30 posto potrebnih količina.
-- U pisanju teksta pomogli Igor Ilić, Nataša Hadžispirkoska Stefanova, Svjetlana Šurlan i Uroš Božin.