Najnoviji inflacijski trendovi u 2023. pokazali su nastavak pada inflacije cijena koji je započeo u posljednjem kvartalu prošle godine (osim u Srbiji, gdje je vrhunac inflacije dostignut tek u ožujku).
Istraživački tim Bloomberg Adrije u svojoj analizi ističe kako je najveći utjecaj na smanjivanje cjenovnih pritisaka imao globalni pad cijena energenata i roba. S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje su visoke (iako i one na globalnoj razini pokazuju trend pada). "Daljnji pritisak na rast cijena, uz prehrambenu komponentu, dolazit će zbog snažne potražnje koja je uvjetovana rastom plaća i stabilnim tržištem rada", smatra naš analitički tim.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
Brojke u regiji
Nakon 11 mjeseci dvoznamenkastih stopa inflacije, inflacija potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je u travnju 2023. pokazala jasan znak usporavanja na razinu od 8,9 posto na međugodišnjoj razini, sa stope od 11,6 posto u prvom kvartalu ove godine. Energetska komponenta u hrvatskom HICP-u za travanj pala je za 2,6 posto na međugodišnjoj razini, što je prvi takav pad još od početka 2021.
Inflacija u Sloveniji je u travnju 2023. pala na 9,2 posto na međugodišnjoj razini (9,9 posto u prvom kvartalu 2023.), tj. na najnižu razinu od prošlogodišnjeg svibnja (8,7 posto). Ponajprije zbog sporijeg rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića (16,2 posto u usporedbi s 19,6 posto na godišnjoj razini u ožujku 2023.), a i cijene su generalno stagnirale na mjesečnoj razini.
U Srbiji je HICP inflacija u travnju 2023. konačno pala ispod 15 posto, na 14,8 posto na međugodišnjoj razini (u prvom kvartalu 2023. iznosila je 15,4 posto). Inflacija je i dalje visoka, ponajprije zbog rasta cijena hrane (24,6 posto, s tim da polovica međugodišnje stope rasta otpada na rast cijena mliječnih proizvoda i mesa).
U Bosni i Hercegovini je godišnja stopa inflacije usporila na 10,3 posto u ožujku 2023., s 12,9 posto u veljači 2023. Trend usporavanja također je vidljiv usporedbom 1. kvartala 2023. (12,4 posto na godišnjoj razini) u odnosu na 4. kvartal 2022. (16,1 posto na godišnjoj razini).
Trend usporavanja inflacije vidljiv je i u Sjevernoj Makedoniji. Od 19,4 posto na međugodišnjoj razini u listopadu 2022., stopa inflacije u travnju 2023. usporila je na 12 posto (15,1 posto u prvom kvartalu 2023.). Trend pada prati i inflacija cijena hrane i pića (14,2 posto na godišnjoj razini u travnju 2023.), koje su u velikoj mjeri i potaknule silazni trend glavne stope.
Usluge bi još mogle rasti
Inflacija usluga značajan je dio temeljne inflacije. Cijena usluga raste s određenim zakašnjenjem, ali je zato postojanija, naročito kada cijene dobara potiču rast ukupne stope, kao u 2022. Usporedimo li rast cijena roba i usluga, od kraja 2019. možemo vidjeti da su cijene roba više rasle, ali u Sloveniji i Hrvatskoj usluge se uspješno prilagođavaju, posebno tijekom 2023. godine.
BBA analiza
"Drugdje u regiji vidimo daljnji prostor za povećanje cijena usluga, koje bi ipak trebalo biti blaže zbog osjetljivosti segmenta usluga na potražnju. Kako Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvaruju niže plaće, potrošači su skloniji odustati od nekih usluga kada im inflacija nagrize prihode. Iako se uslužne tvrtke moraju prilagoditi višim troškovima, prijenos tih troškova na krajnje kupce bit će slabiji u kratkom roku upravo zbog percepcije pada potražnje", pojašnjava BBA-in analitički tim.
S obzirom na to da su stope inflacije već dosegle vrhunac u svim zemljama u regiji, prognoziraju daljnje usporavanje ukupne stope, iako bi zbog prelijevanja rasta cijena na segment usluga moglo doći do nešto dužeg zadržavanja cijene na višim razinama.
Osim toga, sve zemlje trebale bi imati koristi od visokih baznih učinaka iz 2022. godine. Potražnja bi uskoro trebala oslabiti, odražavajući restriktivne monetarne politike i percepciju gospodarskog usporavanja. Cijene na svjetskim tržištima (osobito robnog segmenta) stabiliziraju se na nižim razinama, smanjujući utjecaj uvozne inflacije na domaće cijene.
"Globalne cijene energenata značajno su pale, što sugerira da su njihove razine iz 2022. bile plod geopolitike i da su neodržive. Sličan pad cijena vidimo i u globalnim cijenama hrane, pri čemu je FAO indeks izgubio oko 20 posto na godišnjoj razini u travnju 2023. To bi se trebalo preslikati i na regiju, s tim da određeni rizici mogu doći zbog domaće poljoprivrede (visoke cijene inputa i nedostatak radne snage) i nepovoljnih vremenskih uvjeta. U slučaju da poljoprivredna sezona podbaci, cjenovni pritisci mogli bi se ponovno pojaviti", upozoravaju BBA-ini analitičari.
Monetarno stezanje
Sredina 2023. ključna je za monetarne politike jer se stope inflacije polako smiruju, iako su još uvijek povišene, a kamatne stope značajno su porasle.
Naši analitičari vide par ključnih faktora koji će se odraziti na monetarnu politiku Adrije regije. Očekuju još jedno dizanje kamatnih stopa od ECB-a od 25 baznih bodova u lipnju ako inflacija nastavi padati. Ističu kako će kvantitativno stezanje potpomoći restriktivnu monetarnu politiku. Stopa šestomjesečnog EURIBOR-a kreće prema razini 3,75 posto, a BBA-in analitički tim je na tom nivou vidi do kraja prvog kvartala 2024.
Prema njihovim predviđanjima, Narodna banka Sjeverne Makedonije povećat će kamatnu stopu za dodatnih 25 baznih bodova, na razinu od šest posto u nadolazećim mjesecima. "Stopa inflacije je u trendu pada od listopada 2022., što smanjuje pritisak na središnju banku da djeluje agresivnije. Očekujemo rezultate zaoštravanja monetarne politike koji će se nastaviti manifestirati u nadolazećim mjesecima, osiguravajući stabilan trend pada stope inflacije", ističu naši analitičari.
Što se Nacionalne banke Srbije tiče, smatraju kako će njena referentna stopa od šest posto ostati i dalje na toj razini. "Inflacija je dosegla vrhunac u ožujku 2023., a očekujemo vidjeti veći utjecaj odluka o monetarnoj politici u sljedećim mjesecima. Iako trenutnu stopu smatramo dovoljnom, a opet ne previše restriktivnom, moguć je scenarij njena daljnjeg rasta, ovisno o okolnostima", zaključuju.
.webp){kind=icon}
