Analitičari Bloomberg Adrije smatraju kako će neto zarade u regiji u narednom razdoblju većinski bilježiti blagi pozitivan rast kao rezultat specifičnih okolnosti na tržištu rada koje je i dalje pod utjecajem pandemije.
Hrvatska i Slovenija imaju uvjerljivo najveće prosječne neto i bruto plaće u regiji, a u prvih devet mjeseci ove godine jedino su Srbija i Bosna i Hercegovina zabilježile realni rast zarada unatoč općem inflatornom okruženju. Sve države regije, osim Slovenije, u kojoj su i nominalne i bruto plaće najviše, imale su visok nominalni godišnji rast zarada, a Srbija je bila rekorder s rastom od 13,9 posto.
Prosječno su nominalne zarade u regiji od početka 2022. zahvaljujući ekonomskom rastu, maloj ponudi radne snage i povećanju minimalne zarade i plaća u javnom sektoru porasle devet posto.
Prosječna nominalna zarada u Srbiji je u prvih devet mjeseci bila 625 eura, Slovenija je od siječnja do rujna imala najveću prosječnu nominalnu zaradu od 1.289 eura, dok je najmanju imala Sjeverna Makedonija s 508 eura.
Od početka godine realne zarade porasle su 2,7 posto u Srbiji te 0,2 posto u Bosni i Hercegovini. S druge strane, realne plaće su se od siječnja do rujna smanjile za 5,4 posto u Sloveniji, 2,5 posto u Hrvatskoj te 2,2 posto u Sjevernoj Makedoniji, navodi se u najnovijoj analizi analitičara Bloomberg Adrije.
Na zarade u Hrvatskoj najviše je utjecala sve veća pregovaračka moć zaposlenih uzrokovana niskom stopom nezaposlenosti, a potražnja za novim radnicima bila je najveća u turizmu, maloprodaji i građevinarstvu. Međutim, ni to ni povećanje minimalne zarade nije pomoglo jer su zbog inflacije realne plaće opale za 2,5 posto na godišnjoj razini.
U Srbiji je za rast realnih zarada najzaslužnije pozitivno ekonomsko okruženje, povećanje minimalca i velika potražnja za radnom snagom. S povećanjem inflatornih pritisaka u listopadu, analitičari očekuju kako će se kretanja u realnim zaradama približiti trendu u drugim državama regije. Pritom je velikom rastu plaća najviše pridonio rast u privatnom sektoru gdje su zarade nominalno uvećane za 17,1 posto u usporedbi sa 7,6 posto nominalnog rasta u javnom sektoru. Najveći rast zarada primijećen je u sektoru informacijskih tehnologija, čak 34,4 posto.
U Hrvatskoj je sve više stranih građevinskih radnika | Bloomberg
Slovenija je zabilježila najveći pad realnih zarada, najviše jer su plaće u javnom sektoru umanjene za 3,6 posto. U podacima se osjetila razlika u odnosu na 2021. kada su mnogi zaposleni u javnom sektoru upravo zbog pandemije imali više osnove. U privatnom sektoru su porasle 6,6 posto kao posljedica zategnutog tržišta rada i povećanja minimalne zarade.
U Bosni i Hercegovini je zbog niske stope nezaposlenosti, povećanja plaća zaposlenih u javnoj upravi i zdravstvu u Republici Srpskoj neto zarada porasla 11,7 posto. Međutim, analitičari napominju kako je po metodologiji Svjetske organizacije rada u Bosni i Hercegovini zabilježena niska stopa nezaposlenosti, ali da je pak po administrativnim podacima visoka, što ukazuje na široko rasprostranjenu sivu ekonomiju, pa se i to mora uzeti u obzir. Najveća povećanja zarada u Bosni i Hercegovini zabilježena su u administraciji (nominalni rast od 28,3 posto), nekretninama te ugostiteljstvu (po 22 posto).
Kafić u Zagrebu: u Hrvatskoj se teško nalaze zaposlenici za turizam i ugostiteljstvo | Bloomberg
Sjeverna Makedonija, koja ima najnižu nominalnu prosječnu zaradu u regiji, je u prvih devet mjeseci imala rast nominalnih zarada od 9,9 posto na godišnjoj razini. Za to je najzaslužnije ugostiteljstvo gdje su plaće porasle za 18, 4 posto. Viša minimalna zarada i veća potražnja od ponude za zaposlenima su i u Sjevernoj Makedoniji utjecale na nominalni rast, ali, realno gledano, inflacija je taj rast pojela te su realne zarade na godišnjoj razini opale 2,2 posto.
Očekivanja analitičara za tržište rada
Prethodno zabilježeni rast bruto domaćih proizvoda država regije i dalje utječe na rast zarada, navodi tim analitičara Bloomberg Adrije. Dodaju kako upravo zbog težnji država da u trenutnom inflatornom okruženju povećavaju minimalne zarade očekuju pretežno pozitivan trend u zaradama.
U 2023. godini analitičari vjeruju kako će doći do rasta nominalnih zarada usprkos očekivanoj ekonomskoj stagnaciji, barem u većem dijelu godine.
Srbija je imala najveći nominalni rast zarada u regiji u prvih devet mjeseci | Bloomberg
Jedan od glavnih razloga za ova očekivanja je činjenica što se tržište rada još uvijek nije u potpunosti oporavilo od pandemije virusa SARS-CoV-2. Osim toga, Adria regija je zbog visoke stope emigracije svjedok negativnih demografskih trendova, što preostalima daje veću pregovaračku moć. Pritom, dodaju analitičari, poslodavci se odlučuju za rigidnije brojeve zaposlenih, što im otežava posao kada netko ode, a postojećim zaposlenicima pruža pregovaračku moć.
