Analitičari Bloomberg Adrije smatraju kako će neto zarade u regiji u narednom razdoblju većinski bilježiti blagi pozitivan rast kao rezultat specifičnih okolnosti na tržištu rada koje je i dalje pod utjecajem pandemije.
Hrvatska i Slovenija imaju uvjerljivo najveće prosječne neto i bruto plaće u regiji, a u prvih devet mjeseci ove godine jedino su Srbija i Bosna i Hercegovina zabilježile realni rast zarada unatoč općem inflatornom okruženju. Sve države regije, osim Slovenije, u kojoj su i nominalne i bruto plaće najviše, imale su visok nominalni godišnji rast zarada, a Srbija je bila rekorder s rastom od 13,9 posto.
Prosječno su nominalne zarade u regiji od početka 2022. zahvaljujući ekonomskom rastu, maloj ponudi radne snage i povećanju minimalne zarade i plaća u javnom sektoru porasle devet posto.
Prosječna nominalna zarada u Srbiji je u prvih devet mjeseci bila 625 eura, Slovenija je od siječnja do rujna imala najveću prosječnu nominalnu zaradu od 1.289 eura, dok je najmanju imala Sjeverna Makedonija s 508 eura.
Od početka godine realne zarade porasle su 2,7 posto u Srbiji te 0,2 posto u Bosni i Hercegovini. S druge strane, realne plaće su se od siječnja do rujna smanjile za 5,4 posto u Sloveniji, 2,5 posto u Hrvatskoj te 2,2 posto u Sjevernoj Makedoniji, navodi se u najnovijoj analizi analitičara Bloomberg Adrije.
Slovenija je zabilježila najveći pad realnih zarada, najviše jer su plaće u javnom sektoru umanjene za 3,6 posto. U podacima se osjetila razlika u odnosu na 2021. kada su mnogi zaposleni u javnom sektoru upravo zbog pandemije imali više osnove. U privatnom sektoru su porasle 6,6 posto kao posljedica zategnutog tržišta rada i povećanja minimalne zarade.
U Bosni i Hercegovini je zbog niske stope nezaposlenosti, povećanja plaća zaposlenih u javnoj upravi i zdravstvu u Republici Srpskoj neto zarada porasla 11,7 posto. Međutim, analitičari napominju kako je po metodologiji Svjetske organizacije rada u Bosni i Hercegovini zabilježena niska stopa nezaposlenosti, ali da je pak po administrativnim podacima visoka, što ukazuje na široko rasprostranjenu sivu ekonomiju, pa se i to mora uzeti u obzir. Najveća povećanja zarada u Bosni i Hercegovini zabilježena su u administraciji (nominalni rast od 28,3 posto), nekretninama te ugostiteljstvu (po 22 posto).
Najviša prosječna neto plaća u srpnju isplaćena je u djelatnosti zračnog prometa u iznosu od 2.248 eura, a najniža u proizvodnji odjeće u iznosu od 856 eura.
Nakon rasta cijena metala u 2021., 2022. i 2023. dolazi do korekcija zbog slabih globalnih ekonomija, restriktivnih monetarnih politika i sporog oporavka Kine.
Učinci Kine na cijene su višestruki jer one reagiraju na sve informacije koje dolaze iz te zemlje – metaloprerađivački kapaciteti, industrijska proizvodnja, izvoz metala, stvaranje zaliha.
VW kao korporacija nastoji riješiti jedan od svojih najvećih konkurentskih problema – njemačke tvornice, možda i najskuplje karike u njihovom opskrbnom lancu.