Analitičari Bloomberg Adrije smatraju kako će neto zarade u regiji u narednom razdoblju većinski bilježiti blagi pozitivan rast kao rezultat specifičnih okolnosti na tržištu rada koje je i dalje pod utjecajem pandemije. Plaće su u cijeloj Adria regiji u prvih devet ovogodišnjih mjeseci zabilježili relativno visoke stope rasta, pri čemu je taj rast čak i ubrzao u drugom dijelu godine. U prosjeku je rast neto plaća iznosio oko devet posto, pri čemu je najslabiji rast, od 2,5 posto, zabilježen u Sloveniji, a najveći, onaj od 13,9 posto, u Srbiji.
"Glavni driveri takvih kretanja su snažan oporavak potražnje nakon pandemijskog razdoblja, okružje visokog općeg rasta gospodarstva, usko tržište rada te porast minimalnih i plaća u državnom i javnom sektoru", objasnio je Bloomberg Adrijin voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić.
Odrčić smatra da, iako su povećanja plaća u državnim i javnim službama te povećanja minimalnih plaća određeno djelovale na ukupan rast, taj je utjecaj ipak skromniji u odnosu na kronični nedostatak radnika u mnogim djelatnostima cijele regije, a zbog nedostatka istih, pregovaračka moć se znatno povećala u korist postojećih zaposlenika.
Čitaj više
Plaće najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, u BiH i Srbiji otpornije na inflaciju
Pandemija i mali broj potencijalnih zaposlenika utječu na tržište rada.
28.11.2022
Odrčić: Unatoč snažnom rastu plaća, radnici s njima mogu kupiti sve manje
Krivac za takav fenomen je visoka stopa inflacije koja se pojavila ove godine.
24.11.2022
Neto plaća u rujnu nominalno 7,2 posto viša, a realno pet posto niža
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2022. godine nominalno je za 0,7 posto, a realno za 2,2 posto niža u odnosu na kolovoz 2022.
21.11.2022
Vlada i velika većina sindikata potpisali sporazum o povećanju plaća
Rast osnovice za šest posto od 1. listopada, te za još dva posto od 1. travnja 2023.
31.10.2022
Građani sve manje kupuju, plaće koje imaju visoki rast, realno vrijede sve manje iz mjeseca u mjesec. Uzrok pada kupovne moći, kaže Odrčić, je snažna inflacija i to ne samo u regiji već i šire.
"Ona jede nominalni rast plaća koji je visok, ali je inflacija još viša te u realnom izrazu vaša plaća vrijedi manje, što znači da za 100 eura na početku godine možete kupiti puno manje od te iste vrijednosti danas", rekao je naš analitičar.
Realna godišnja promjena neto plaće u regiji je u prosjeku zbog inflacije iznosila negativnih 1,4 posto, pri čemu se kupovna moć najviše smanjila u Sloveniji i to za -5,4 posto, u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji za -2,5 posto odnosno -2,2 posto, u Bosni i Hercegovini je stagnirala, dok je primjerice u Srbiji realna kupovna moć čak i porasla, za 2,7 posto, čime Srbija pozitivno odskače od regije.
Prognoze za 2023.
Naš analitički tim, za posljednji kvartal u godini, očekuje daljnja pozitivna kretanja kada je u pitanju nominalna promjena plaća.
"To je posljedica visokih stopa rasta BDP-a tijekom godine koji se prelijevaju na rast neto plaća odnosno na kretanja na tržištu rada, što će se nastaviti s odmakom do kraja godine", objasnio je Odrčić. "Isto tako, na rast plaća će djelovati i administrativna povećanja osnovica u javnom sektoru pojedinih zemalja."
U 2023. naši analitičari očekuju nastavak rasta plaća unatoč općem ekonomskom stagniranju. "Nekoliko je razloga. Tržište rada nije se u potpunosti oporavilo od pandemijskog razdoblja, i dalje se u mnogim djelatnostima traže zaposlenici, zatim imamo negativna demografska kretanja, uz i dalje upornu emigracijsku aktivnost, te odluka poslodavaca da radnike zadrže boljim plaćama jer se i ovako muče s pronalaskom novih.", rekao je.
Iako će se nominalni rast plaća nastaviti, on će biti sporiji u odnosu na prosječno kretanje u ovoj godini, smatraju analitičari. "Međutim za razliku od mnogih drugih razvijenijih zemalja, ova regija bi se trebala oduprijeti zaustavljanju rasta plaća", zaključak je Bloomberg Adrijinog analitičkog tima.
.webp){kind=icon}
