Tko drži američki dug? Uz američke investitore, sama središnja banka SAD-a Savezne rezerve (Fed) najveći su institucionalni kupac obveznica. Tako su na kraju siječnja ove godine držali su oko 16 posto duga.
U istom razdoblju, oko 33 posto američkog duga držali su stranci. Prednjači Japan s 13 posto, što nas ne iznenađuje ako imamo u vidu tamošnji višegodišnji trend niskih kamata. Uzimajući u obzir da središnja banka Japana podiže kamatne stope i da se smanjuje kamatni diferencijal s SAD-om, vidi se trend smanjenja izloženosti japanskih ulagača prema američkim obveznicama (pad od 5,4 posto na godišnjoj razini).
Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo su sljedeći po udjelu američkih obveznica koje posjeduju, i to s oko devet posto, prema podacima s kraja siječnja 2025. godine.
Čitaj više
Ministarstvo financija SAD-a produžilo rok oko dogovora o ograničenju duga
Omogućilo bi se povećanje potrošnje na obranu za tri posto iduće godine.
27.05.2023
SAD vs. Kina - Događa li se smjena na vrhu? - pet stvari za početak dana
Kina je u protekla tri i pol desetljeća bila ekonomski izuzetno uspješna.
16.04.2025
U carinskom ratu, Kina može preživjeti dulje od SAD-a
Stoji li iza poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Kini promišljena strategija ili puka improvizacija?
15.04.2025
Trumpov multitasker. Koliko poslova ima Bessent?
Ministar financija umiruje javnost: država ima alate za tržišnu intervenciju u slučaju rasprodaje obveznica.
15.04.2025
Za razliku od europskih obveznica kod kojih bilježimo pad prinosa, kod američkih je uočljiv rast, posebno na dugoročnom kraju krivulje prinosa. Uvođenjem carina, očekuje se da će gospodarstvo SAD-a pretrpjeti udarac, što povećava razinu rizika, a time i zahtijevani prinos, osobito u uvjetima rastućeg javnog duga. Uzimajući u obzir i slabljenje dolara, ne čudi što obveznice gube na atraktivnosti.
Sigurnost u Europi?
S druge strane, njemačke obveznice sve više poprimaju obilježja utočišta i od kraja ožujka odvojile su se od američkih prinosa, pri čemu je korelacija prinosa tih dviju vrijednosnica na najnižoj razini od 2011. godine (promatrano na uzorku od 60 dana). Krivulja prinosa postala je strmija, odnosno kod dugoročnih obveznica vidimo rast prinosa, dok kratkoročne bilježe blagi pad.
Općenito, prinosi na američke obveznice rastu, ali kod onih kratkoročnog dospijeća bilježi se smanjenje, s obzirom na to da se sada od Feda očekuje nešto brži tempo snižavanja kamatnih stopa.
Dolar je nastavio padati pod utjecajem očekivanja vezanih uz trgovinske i kapitalne tijekove, ali je i uvođenje carina utjecalo na spremnost stranih ulagača da sredstva preusmjere ili zadrže u američkim vrijednosnicama. Osim toga, odluke o carinama šokirale su financijska tržišta, a ulagači su općenito izgubili percepciju SAD-a kao utočišta, s obzirom na to da su američke državne obveznice globalno smatrane jednima od najsigurnijih.
Ako dođe do kontinuiranog odljeva kapitala iz SAD-a, šireg trgovinskog deficita u odnosu na ostatak svijeta i slabljenja percepcije dolara kao rezervne valute, pritisci na daljnje slabljenje dolara dodatno će se pojačati.
Stav američke administracije, ako možemo suditi prema onome što Scott Bessent spominje, takav je da ne postoji vidljivo slab interes za američke obveznice. Naprotiv, na posljednjim dražbama zabilježeno je povećano sudjelovanje stranih ulagača. Ipak, država neće zatvarati oči ako se pojavi potreba za intervencijom. Konkretno, misli se na prijevremeni otkup obveznica na sekundarnom tržištu, što je instrument koji se uglavnom koristi kako bi se poboljšala likvidnost starih i nelikvidnih serija obveznica.
.webp){kind=icon}
