U carinskom ratu, Kina može preživjeti dulje od SAD-a

Carine koje sežu do 145 posto i retorika bez znakova popuštanja. Stoji li iza poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Kini promišljena strategija ili puka improvizacija? Dejan Kovač, postdoktorski istraživač na sveučilištu Harvard, u razgovoru za Bloomberg Adria TV ističe visoku prezaduženost SAD-a kao ključni Trumpov motiv.

Ipak, misli da su se prvi čovjek Amerike i njegovi suradnici malo preračunali - jer od carina neće prikupiti dovoljno, a Kina može dulje od SAD-a izdržati visoke uvozne tarife.

"Kina je ta koja dulje može trpiti nekakve štete jer se oni nalaze u nedemokratskom režimu. SAD je demokratska država i već vidite različite prosvjede po gradovima zbnog Trumpovih politika. Ako SAD uđe u geopolitički sukob, Kina tu može duže podnositi štete. Moramo znati jednu stvar - Trump je ovo naslijedio, to je još otprije Obame, desetljeće naslijeđa strukturnih problema u SAD-u, sad je to kulminiralo da imamo odnos duga i BDP-a od 120 posto i imamo 1,8 bilijuna dolara proračunskog deficita. Zašto on radi tarife - želi namaknuti proračunske prihode, njegovi ekonomisti kažu oko 700 milijardi dolara, no ni to im neće biti dovoljno. Radio sam određene projekcije i mislim da je realniji iznos 200-400 miljardi, što je nedovoljno", kaže Kovač.

Kovač ističe da s carinama gubi cijelo svjetsko gospodarstvo. Samo Kina i SAD čine gotovo četvrtinu svjetskog uvoza i izvoza. Treća sila koja bi tu mogla biti jako biti pogođena je Njemačka, koja je ujedno i najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner.

"U tijeku je jedno geopolitičko preslagivanje. 2017. godine Kina je prvi put pretekla SAD u PPP (paritetu kupovne moći). Ako se sad ne dogodi neka značajna promjena u trgovinskim odnosima Kina će za pet do deset godina preteći SAD. Ovo je nekonvencionalan trgovinski rat, a u njemu se i EU i Hrvatska moraju osnažiti", zaključuje Kovač.
 
Od početka travnja do 11. travnja 2025. godine, S&P 500 je pao oko 8,6 posto, a Dow Jones oko 13 posto, što odražava snažnu volatilnost i negativan sentiment na tržištu zbog trgovinskih napetosti i novih tarifa. Osjetilo se to i na inače izrazito volatilnom tržištu kriptovaluta, ali manje od očekivanog, kaže Filip Blagojević, osnivač i CEO Resomniuma, platforme posvećene razvoju rješenja temeljenih na blockchain tehnologiji. 

"Bilo je realno za očekivati da će bitcoin imati puno veći pad i naknadnu volatilnost u odnosu na S&P500, Dow Jones i slično, ali to se nije dogodilo. Od 3. travnja, točnije od zatvaranja tog dana, imamo pad S&P500 od 11 posto, Dow Jonesa od 10 posto i pad bitcoina od 11 posto. Mislim da to etablira BTC kao klasu ulaganja koja je u rangu ulaganja s tradicionalnim indeksima, ali svejedno još pozicionira BTC kao klasu koja ima asimetričan odnos rizika i nagrade. Bitcoin ima potencijal narasti puno više, ali opet taj rizik i volatilnost padaju jer BTC postaje usporediv sa standardnim tržišnim indeksima", ističe Blagojević.

Blagojević kao ključnu prednost kriptotržita ističe mogućnost trgovanja 24/7, brži izlazak u stablecoin pozicije, što je, kaže, donekle usporedivo s držanjem u trezorskim zapisima.

Bitcoinom se u trenutku pisanja ovog teksta trguje po cijeni od 85.860 američkih dolara. Što se treba dogoditi da opet dosegne 100 tisuća dolara i koje još digitalne valute treba držati na oku u 2025. godini?

Cijelu emisiju pogledajte u videu.