Pad cijene sirove nafte Brent, slabije rafinerijske marže, kao i očekivano usporavanje globalne potražnje uslijed aktualnih geopolitičkih događanja stvaraju negativan pritisak na financijsko poslovanje naftnih kompanija u Adria regiji. Tijekom posljednjih mjesec dana cijena Brenta pala je na 65 američkih dolara, odnosno za osam posto.
Ipak, značajnijeg udara na cijene dionica energetskih burzovnih kompanija u Adria regiji nije bilo.
Ina je, unatoč tržišnim izazovima, od početka mjeseca stabilna na oko 470 eura. Dionice Petrola su u istom razdoblju u blagom padu i trenutno se nalaze na 42 eura, što je dva posto niža vrijednost u odnosu na početak mjeseca. Trgovanje dionicama NIS-a obustavljeno je 14. siječnja zbog mogućeg uvođenja sankcija.
Čitaj više

Pregled burze: burzovni vrtuljak, zlato na vrhu, dolar na dnu i fluktuirajuća kripto valuta
Dolar na najnižoj razini u šest mjeseci, zlato na novom rekordu, nafta na najnižoj razini u četiri godine.
14.04.2025

Je li pohlepa države razlog što na benzinskim crpkama ne osjetimo pojeftinjenje nafte?
U Hrvatskoj državna davanja čine 42 posto cijene dizela i 47 posto benzina.
10.04.2025

Burzovni pregled: Oporavak azijskih dionica, Europa očekuje rast
Terminski ugovori na europske burzovne indekse rano jutros skočili su za više od sedam posto.
10.04.2025

Nafta jeftina, a gorivo skupo. Štern: Tu više nema ekonomske logike, samo špekulacije
"Korelacije cijena nafte i goriva više nema jer su burze divlje i špekulativne, tu više nema ekonomske logike", naglašava Štern.
07.04.2025
Očekivani pad rafinerijskih marži negativno utječe na Inu i NIS jer izravno smanjuje prihod po jedinici proizvedenog i prodanog derivata. Tijekom 2024. godine, NIS je ostvario EBITDA-u od 45,11 eura po barelu ekvivalenta nafte, dok je Ina ostvarila 55,84 eura. Istovremeno, operativni troškovi se ne smanjuju proporcionalno s padom prihoda te dodatno opterećuju profitabilnost. Niska potražnja također može rezultirati višim zalihama i nižim obrtom kapitala.
Petrol nema vlastite rafinerijske kapacitete i derivate nabavlja na tržištu, zbog čega se pad rafinerijskih marži ne mora proporcionalno odraziti na niže nabavne cijene. Istovremeno, regulirane trgovačke marže ograničavaju prostor za rast zarade, pa se sa smanjenjem ulaznih troškova ne očekuje značajnije povećanje profitabilnosti.
NIS je također suočen s dodatnim izazovima zbog mogućih sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Kompanija je otkazala natječaj za dugoročnu nabavu sirove nafte za 2025. godinu, a zbog prijetnje sankcijama i reputacijskog rizika za posrednike, vjerojatno je prisiljena naftu nabavljati na promptnom tržištu. Iako nabava na tom tržištu omogućuje NIS-u povoljnije cijene u razdoblju niske cijene sirove nafte, kompanija se izlaže povećanom riziku volatilnosti cijena i potencijalnom rastu troška po barelu u budućnosti.