Tržišta kapitala u Adria regiji u proteklom su tjednu pokazala dva lica: dok su burze u Zagrebu i Ljubljani obarale ovogodišnje rekorde, pojedine su se kompanije suočile s izazovima koji bi mogli dovesti do strateških promjena u poslovanju.
Istovremeno, na globalnoj sceni tehnološki divovi povlače nesvakidašnje poteze kako bi osigurali financiranje za tehnologije budućnosti.
U analizi za Bloomberg Adria TV, Dino Stipić, mlađi analitičar makroekonomije i tržišta kapitala, daje pregled ključnih događaja i najavljuje na što investitori trebaju obratiti pažnju u nadolazećem razdoblju.
Rekordan tjedan za burze u Zagrebu i Ljubljani
Protekli tjedan donio je iznimno pozitivna kretanja na hrvatskom i slovenskom tržištu kapitala, gdje su indeksi dosegnuli nove najviše razine u ovoj godini. Hrvatski dionički indeks Crobex sada se nalazi na razini nešto iznad 4000 bodova, dok je slovenski SBITOP preskočio 2800 bodova, signalizirajući snažan optimizam ulagača.
Najveći promet na Zagrebačkoj burzi ostvaren je dionicama AD Plastika, Končara, Valamara i Viktora Lenca. Posebno se ističe snažan rast cijene dionice AD Plastika, koja je dosegnula vrijednost od 26 eura, što je razina na kojoj se zadnji put trgovalo prije pet godina, odnosno 2021. godine.
Stipić kao razloge za ovakav rast navodi povoljnu valuaciju i rejting kompanije, koji su niži od europskog industrijskog prosjeka, ali i najavljene promjene u Nadzornom odboru koje bi trebale dodatno stabilizirati poslovanje. Naime, kompanija je sazvala Glavnu skupštinu na kojoj će se odlučivati o opozivu jednog člana i imenovanju dva nova člana Nadzornog odbora.
Na slovenskoj burzi najviše se trgovalo dionicama Krke, Triglava te NLB-a, čija je dionica također zabilježila značajan rast temeljem objavljenih solidnih financijskih rezultata za 2025. godinu. Za razliku od Zagreba i Ljubljane, burze u Beogradu, Sarajevu i Banjoj Luci i dalje se suočavaju s problemom niske likvidnosti.
Korporativne vijesti koje su obilježile regiju
Dok su burze rasle, s korporativne scene stigle su važne vijesti. Slovenska naftna kompanija Petrol objavila je kako će nedavno povećanje minimalne plaće u Sloveniji negativno utjecati na njihovu profitabilnost. Zbog toga, kako navodi Stipić, Uprava Petrola sada ozbiljno razmišlja o preseljenju određenih strateških funkcija u Hrvatsku, što bi moglo imati značajne posljedice za poslovanje u obje države.
U Srbiji je Narodna banka odlučila zadržati restriktivnu monetarnu politiku, pa referentna kamatna stopa ostaje na razini od 5,75 posto, nepromijenjena još od rujna 2024. godine. Zanimljivost s Beogradske burze je odluka o ponovnom uvrštenju dionica kompanije Tigar a.d. na takozvano otvoreno tržište, čime se ulagačima ponovno otvara prilika za trgovanje ovim vrijednosnim papirom.
Pogled u budućnost: Objave rezultata i AI ambicije
U nadolazećim tjednima fokus investitora u regiji bit će usmjeren na početak sezone objave financijskih izvještaja. NLB je već u četvrtak objavio nerevidirane poslovne rezultate za 2025. godinu, a kako će i druge kompanije postepeno objavljivati svoja izvješća, analize tih podataka bit će primarni pokretač tržišnih kretanja.
Kao zanimljivost s globalnih tržišta, Stipić izdvaja potez Alphabeta, krovne kompanije Googlea. Kompanija je napravila značajan iskorak na tržištu duga izdavanjem takozvane stoljetne obveznice s dospijećem 2126. godine. Iako Alphabet nema problema s likvidnošću, ambiciozan plan financiranja razvoja umjetne inteligencije, za koji je ove godine predviđeno čak 185 milijardi dolara, očito, kaže Stipić, zahtijeva dodatne izvore financiranja. Ovakve dugoročne obveznice iznimno su rijetke u tehnološkom sektoru, a posljednji slični primjeri koje pamtimo bili su IBM i Motorola krajem devedesetih godina prošlog stoljeća.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
