Europa gori i presušuje, a kreditna tržišta zasad samo sliježu ramenima

Teške suše diljem Europe ovog su ljeta izazvale velike šumske požare, poremetile promet na ključnim rutama, ugrozile elektrane i pogodile poslovne rezultate kompanija diljem kontinenta. Kreditna tržišta na sve to uglavnom nisu reagirala.

Ekstremni vremenski uvjeti podsjećaju na sve veći rizik koji klimatske promjene predstavljaju za europska gospodarstva, no to se zasad ne vidi u spreadovima, kreditnim izvedenicama (CDS) ni kreditnim rejtinzima, ključnim pokazateljima stanja na kreditnim tržištima.

To vrijedi čak i za kompanije iz kemijske industrije koje su izravno osjetile posljedice suše. Spreadovi na dug BASF-a i LyondellBasella gotovo se nisu pomaknuli nakon što je nizak vodostaj Rajne poremetio proizvodnju u nekoliko njihovih pogona. INEOS ima tvornice u Kölnu koje su morale pronaći alternativne rute za prijevoz proizvoda, no njegovi su spreadovi uži nego početkom godine jer je financijski poticaj koji je kemijskom sektoru donio rat s Iranom ublažio posljedice poremećaja.

Stručnjaci ipak upozoravaju da će kreditna tržišta dugoročno morati početi uzimati klimatske rizike u obzir.

"Tržišta kapitala i dionica ne reagiraju na klimatske promjene i ne uračunavaju ih u cijene", rekla je Aline Schuiling, viša ekonomistica u ABN AMRO-u. "Znate onu priču o žabi koja se polako kuha, kada se sve događa toliko postupno da se ljudi jednostavno uljuljkaju."

Ograničena reakcija

Slaba reakcija tržišta na ovogodišnju ljetnu sušu ne odnosi se samo na kemijsku industriju. Mađarska nuklearna elektrana gotovo je potpuno obustavila rad zbog niskog vodostaja Dunava, no S&P je u analizi njezina vlasnika, MVM Energetike, zaključio da je situacija iz kreditne perspektive "pod kontrolom". KBRA je pak procijenila da su šumski požari u Španjolskoj imali "ograničen" utjecaj na vrijednosne papire osigurane stambenim hipotekama kojima je dodijelila rejting.

Euro iTraxx indeks CDS-ova suzio se od kraja srpnja do početka kolovoza i približio razinama na kojima se nalazio prije rata s Iranom.

Velike kompanije iz kemijske industrije dobar su primjer zašto kreditna tržišta zasad nisu snažnije reagirala na sve izraženije klimatske rizike. Riječ je o velikim i diversificiranim kompanijama, od kojih su neke već počele prilagođavati poslovanje nakon prethodnih suša. Jedna od najtežih pogodila je Europu 2018. godine, kada su niski vodostaji također doveli do zatvaranja tvornica.

"Kemijske kompanije mogu negativne posljedice prebaciti na potrošače ili kompanije niže u lancu kroz više cijene, pa ova prirodna katastrofa možda neće utjecati na njihovu dobit ni kreditni rizik", rekao je Marco Pagano, profesor financija na Sveučilištu u Napulju.

Spreadovi kemijskih kompanija ne reagiraju na klimatske promjene | Bloomberg

Spreadovi kemijskih kompanija ne reagiraju na klimatske promjene

Kompanije imaju i mehanizme kojima mogu ograničiti troškove klimatskih poremećaja. Tijekom ovogodišnjih suša nekoliko europskih kemijskih kompanija proglasilo je "višu silu", ugovornu odredbu koja ih štiti od sankcija ako zbog prirodnih katastrofa ne mogu ispuniti svoje obveze. BASF nije mogao ispuniti obveze vezane uz isporuku jednog spoja koji se koristi u sapunima i šamponima, potvrdio je glasnogovornik kompanije za Bloomberg. LyondellBasell učinio je isto za komponentu koja se koristi u proizvodnji gume, izvijestio je Platts.

LyondellBasell nije želio komentirati. Glasnogovornik INEOS-a rekao je da kompanija "aktivno optimizira poslovanje i upravlja logistikom kako bi smanjila poremećaje" te da ima rezervne planove u slučaju daljnjeg pada vodostaja.

Iako ovaj tjedan donosi nešto kiše u Europu, stručnjaci kažu da to neće biti dovoljno za ublažavanje suše. Njemački Savezni institut za hidrologiju očekuje da se vodostaji neće znatnije oporaviti prije početka listopada.

Kemijskim kompanijama išli su na ruku i drugi čimbenici. Rat na Bliskom istoku poremetio je opskrbu nekim petrokemijskim proizvodima, a INEOS i druge kompanije uspjele su popuniti dio nastalih praznina.

Kako posljedice klimatskih promjena budu postajale izraženije, velike kompanije mogle bi steći dodatnu prednost pred manjim konkurentima, što bi prema Paganu moglo objasniti otpornost njihovih spreadova.

Ulagači će vjerojatno sve pomnije analizirati logistiku pojedinih kompanija, rekla je Laura Cooper, voditeljica makro kreditnih strategija u Nuveenu, uključujući "način na koji prevoze sirovine i gotove proizvode te koliko su uložile u otpornost tih operacija. Te razlike mogle bi stvoriti i izazove i prilike u različitim sektorima."

Nekoliko sudionika na tržištu reklo je da ekstremni vremenski uvjeti u Europi i Sjevernoj Americi zasad nisu značajnije utjecali na njihove portfelje. Uglavnom se usredotočuju na pojedinačne izdavatelje, a manje na šire makroekonomske posljedice, dok se nijedan izdavatelj dosad nije suočio s katastrofalnim problemima. Neki već traže prilike za ulaganje povezane s prilagodbom Europe novim klimatskim uvjetima i razmatraju sektore poput zaštite od požara. Drugi, pak, o klimatskim promjenama uopće ne razmišljaju.

Šire posljedice

Šire gospodarske posljedice klimatskih promjena znatne su. Prema istraživanju Triodos Banka, ekstremne vrućine mogle bi ove godine smanjiti BDP Europske unije za oko jedan posto. Poremećaji u opskrbnim lancima i poljoprivrednoj proizvodnji vjerojatno će dodatno pojačati inflacijske pritiske i opteretiti poslovne rezultate kompanija.

Ekstremne vrućine već mijenjaju investicijske planove kompanija. Istraživanje Barclaysa pokazalo je da oko 60 posto britanskih kompanija već troši ili planira trošiti na mjere prilagodbe nakon niza toplinskih valova ovog ljeta.

Posljedice će s vremenom postajati sve veće i gomilati se. Agencija Moody's ovog je mjeseca u izvješću navela da klimatske promjene treba promatrati kao "kroničan rizik koji se s vremenom povećava, a ne samo kao niz iznenadnih šokova".

"Ti se troškovi obično gomilaju tijekom vremena, umjesto da se pojave odjednom, pa ih često podcjenjujemo", rekao je Mohsen Rahnama, voditelj modeliranja katastrofa u odjelu osigurateljnih rješenja Moody'sa. "Sve dok dugotrajna suša ili toplinski val ne dovedu do usporavanja proizvodnje, poremećaja u opskrbnim lancima ili pravnih zahtjeva."

 

Neki ulagači već proučavaju klimatska izvješća banaka i izbjegavaju osiguravatelje snažno izložene riziku od katastrofa, dok rejting agencije u kreditnim analizama uzimaju u obzir i utjecaj okolišnih čimbenika.

"To nije presudan čimbenik pri donošenju odluke o ulaganju, ali svakako je još jedan element koji moramo uzeti u obzir", rekao je Bryn Jones, voditelj ulaganja u instrumente s fiksnim prinosom u Rathbones Asset Managementu.

No dok god kompanije kratkoročno uspijevaju održavati zaradu, ulagači na kreditnim tržištima nemaju snažan razlog za smanjivanje vrijednosti njihova duga.

"Spora reakcija ne znači nužno da ulagači nisu svjesni fizičkih klimatskih rizika", rekla je Vanja Piljak, profesorica financija na Sveučilištu Vaasa u Finskoj. "Oni ih jednostavno smatraju dugoročnim rizikom koji nema neposredan utjecaj na vjerojatnost da kompanije neće moći podmirivati svoje obveze."