Hrvatski paket energetskih mjera na tragu djelovanja članica EU-a

Hrvatska Vlada će u četvrtak objaviti svoj drugi paket energetskih mjera za pomoć građanima i poduzetnicima u svladavanju energetske krize koja potresa Europsku uniju (EU) i koja najavljuje vrlo izazovnu zimu, ponajviše što se tiče cijene električne energije ili plina.

Za razliku od nekih drugih zemalja EU-a, Hrvatska, čini se, neće imati problema s količinom energije, ali rast cijena takav je da bez državne intervencije mnogi građani i mnoge tvrtke ne bi mogli podmirivati račune.

Prema procjenama stručnjaka, novi bi paket energetskih mjera trebao iznositi i više od šest milijardi kuna. U travnju, kada je Vlada prvi put reagirala kako bi obuzdala rast cijena plina i električne energije, paket mjera iznosio je 4,8 milijardi kuna.

Mnoge su se europske zemlje odlučile na subvencioniranje cijena energije ili njihovo ograničavanje, što uključuje i ideju ograničavanja profita energetskih tvrtki i njegovu preraspodjelu za pomoć građanima i gospodarstvu. Dosad je na razini EU-a utrošeno gotovo 380 milijardi eura kako bi se građanima pomoglo nositi se s visokim cijenama.

"Hrvatska će vrlo vjerojatno imati neku varijaciju na temu u kontekstu toga što se radi u ostalim članicama EU-a, a fokus će biti na samom načinu provedbe" izjavio je za Bloomberg Adriju voditelj strateškog savjetovanja o energetici za Jugoistočnu Europu u PwC-u Mislav Slade-Šilović.

Mislav Slade-Šilović

Kako je istaknuo, subvencioniranje cijena električne energije kod određenih segmenata kupaca česta je praksa u Adrija regiji i samo je pitanje do koje mjere koja država to čini.

"Generalno, kada cijeli teret subvencija cijena snosi elektroenergetski subjekt, to značajno narušava njegov investicijski kapacitet, primjerice za razvoj mrežne infrastrukture i ulaganja u obnovljive izvore energije ili nove tehnologije – što je esencijalno za energetsku tranziciju. No ovo je ekstremna situacija u kojoj tržišni mehanizmi ne funkcioniraju i u tom smislu mjere koje se donose (u EU-u) imaju kratkoročno smisla", rekao je Slade-Šilović.

On je napomenuo kako fundamenti ne opravdavaju rast cijene električne energije na 850 ili 1000 eura po megavatsatu.

"Osim kad je riječ o plinu, gdje je skok ekstreman, i druge komponente stvaraju pritisak na cijene, međutim, puno umjerenije, stoga ne opravdavaju današnje spot cijene", istaknuo je Slade-Šilović.

Prema analizi Goldman Sachsa, troškovi energije europskih kućanstava će se do 2023. godine povećati za dva bilijuna američkih dolara, i tada bi navodno trebali doseći vrhunac. Logično je pitanje hoće li dosad utrošena količina novaca u EU-u biti dovoljna ili će biti potrebno dodatno intervenirati kako jesen i zima odmiču.

Njemačka je vlada, primjerice, ovaj mjesec predložila već treći paket energetskih mjera u 10 mjeseci, a ovaj je posljednji, koji uključuje i pomoć na razini saveznih pokrajina, težak 65 milijardi eura, odnosno dvostruko više no prethodna dva zajedno.

Kako pišu analitičari Goldman Sachsa, kada računi za energiju dosegnu svoje najveće iznose, na njih će odlaziti čak oko 15 posto europskog bruto domaćeg proizvoda.

Kako je rekao ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za HRT, novac koji će hrvatska Vlada izdvojiti dolazi iz inflatornih izvora jer hrvatske vlade već dugo vremena posluju s gubitkom i nemaju rezervi, kao primjerice u Njemačkoj.

"Ovdje se radi o preraspodjeli novca", istaknuo je Novotny.

Slade-Šilović smatra kako će se trenutne ekstreme spot cijene električne energije donekle stabilizirati, ali će i dalje biti na dva do tri puta višoj razini no prije dvije godine. Gledano početkom ovog tjedna, prosjek terminskih ugovora u narednih šest godina kreće se oko 240 eura po megavatsatu, što je nešto iznad razina na kojoj bi EU, prema nacrtu prijedloga Europske komisije, mogao ograničiti cijenu električne energije koja je preliminarno komunicirana na oko 200 eura po megavatsatu.