.webp){kind=icon}
Europski građani ovu bi zimu od svojih država trebali primiti pomoć u ukupnoj vrijednosti barem 375 milijardi eura u pokušaju izlaska na kraj sa sve višim računima za energiju, no postoji rizik da čak niti taj iznos neće donijeti dostatno olakšanje.
Brojne inicijative mogle bi se ispostaviti kao privremena rješenja jer će se veleprodajne cijene zadržati visoko iznad povijesnih prosjeka. U kolovozu su cijene električne energije za privatne kupce u najvećim europskim državama bile 67 posto više nego prije godinu dana, a cijene plina i 114 posto više, izračunala je konzultantska tvrtka VaasaETT.
"Ako ne možete kontrolirati veleprodajnu cijenu, ono što vam preostaje je da dijelite novac", kazao je Philip Lewis, glavni izvršni direktor finske tvrtke VaasaETT. "Jedino što potrošači mogu napraviti je štedjeti energiju."
Najviša cijena struje je u Londonu, a plina u Amsterdamu | Bloomberg
Zima će za cijeli kontinent biti izazovna. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su cijene struje već najviše u Europi, zimski računi za energiju mogli bi skočiti za oko 178 posto. Nizozemska, s najvišim cijenama plina, također može očekivati troznamenkasti postotni rast.
Ukupni trošak za europske vlade bliži se 379 milijardi eura, procjenjuje briselska tvrtka Bruegel. On bi mogao još i dodatno rasti ako intervencije Europske unije na tržištu stvore dodatne ekstraprofite. Ovakva je situacija po državama:
Ujedinjeno Kraljevstvo
Većini kućanstava će se od 1. listopada cijene gotovo utrostručiti u odnosu na prošlu zimu jer je regulator Ofgem povisio gornju granicu na iznose koje dobavljači mogu naplaćivati po jedinici snage. Dobavljači su privatne kompanije, a tridesetak tvrtki koje se nisu prethodno osigurale već su propale nakon što su veleprodajne cijene skočile iznad ranijih gornjih granica koje je Ofgem bio odredio. Zbog povišenih troškova energije, vlasti svakom kućanstvu daju 400 funti (465 eura), postoje i obećanja da će se najsiromašnijima dodatno pomoći, a nova premijerka Liz Truss nalazi se pod pritiskom te mjere dodatno proširiti.
Njemačka
Kućanstvima u epicentru europske krize su računi za kolovoz već skočili za prosječnih 185 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je portal za potrošače Check24. Država nudi 95 milijardi eura pomoći nakon što je 4. rujna utrostručila paket mjera. One uključuju:
– obećanje ograničenja i raspodjele profita energetskih kompanija;
– veću pomoć obiteljima, starijima i nezaposlenima;
– poteze za usporavanje ritma rasta cijena.
Francuska
Vlast je zamrznula i ograničila rast cijena za privatne korisnike koji za grijanje primarno koriste struju, a ne plin.
– Regulirane cijene plina koji Engie prodaje zamrznute su u listopadu 2021. godine, a financiraju se iz državnih subvencija jer bi se cijene, da to nije bilo učinjeno, već barem udvostručile, poručio je tamošnji regulator energije;
EdF i Engie su dobavljači za oko tri petine francuskih kućanstava.
Italija
Tipično kućanstvo bi se u godini koja završava u listopadu moglo naći pred rastom cijene struje od čak 91 posto i rastom cijene plina od 71 posto, u usporedbi s prethodnom godinom, objavili su energetski regulatori. Ne postoji ograničenje na račune koje dobavljači ispostavljaju, a desetci njih su u posljednjih nekoliko mjeseci propali. Cijene energije jedna su od glavnih tema pred izbore najavljene za 25. rujna.
– Vlada Marija Draghija je za dio potrošača uvela zabranu promjene uvjeta iz ugovora s komunalnim kompanijama do travnja.
Nizozemska
Vlast radi na planu odvajanja do 16 milijardi eura radi olakšavanja tereta građanima. Ne postoji gornja granica za račune energije građanima, oko 90 posto potrošača imaju sklopljene ugovore uz varijabilne cijene, a dobavljači su privatne kompanije.
Standardni jednogodišnji ugovor s tvrtkama Essent NV i Vattenfall AB je u kolovozu skočio na pet tisuća eura u usporedbi s dvije tisuće eura prošle godine, objavile su nizozemske novine NRC. Plan koji vlasti pripremaju bi:
– minimalne plaće povećao za deset posto;
– smanjio poreze na energiju;
– subvencije usmjerio ka kućanstvima s nižim prihodima;
– uveo porez na ekstraprofit kompanijama koje proizvode fosilna goriva.
Prosječne cijene energije za kućanstva su u porastu | Bloomberg
Švedska
Najveći europski izvoznik struje bori s manjkovima na jugu države gdje je većina potrošnje smještena. Uska grla u distribuciji znače da za potrošače nema dovoljno koristi od jeftine struje koju na sjeveru proizvode hidro- i vjetroelektrane.
– S izborima koji se ovaj mjesec bliže, premijerka Magdalena Andersson je obećala šest milijardi eura vrijednu pomoć najviše stradalima od rastućih troškova, što je trostruko viši iznos nego je ta pomoć iznosila prošle zime;
– nema ograničenja za rast cijena te vlast naglašava kako je najlakše uštedjeti manjom potrošnjom energije;
– Švedska je odobrila iznos do 250 milijardi kruna (23 milijarde eura) u kreditnim garancijama za komunalne kompanije.
Danska
Ne postoji ograničenje za rast cijena energije, ali dobavljači se većinom nalaze u vlasništvu lokalnih vlasti ili one imaju većinske udjele. Kućanstvo koje koristi prirodni plin za grijanje bi ove zime moglo platiti oko 38 tisuća kruna (5.100 eura), što je 70 posto više nego prošle godine, procijenio je Danske Bank.
– Danska je počela dijeliti 6.000 kruna (800 eura) građanima s niskim prihodima koji ovise o prirodnom plinu, ali program se zbog nesposobnosti našao pod kritikama i u skorim bi izborima mogao postati tema.
Španjolska i Portugal
Značajna intervencija na veleprodajnom tržištu u Španjolskoj i Portugalu pomogla je pri snižavanju cijena struje uz ograničavanje cijene plina koja ulazi u kalkulaciju. Kao rezultat, cijene koje naplaćuju dobavljači, koji su privatne kompanije, ostale su na otprilike istim razinama kao i prošle godine, uz rast od tek jedan do dva posto u Portugalu.
– Španjolska je snizila poreze na račune za energiju;
– Portugal je snizio porez na goriva i malim poduzetnicima dozvolio prebacivanje na regulirane, niže cijene plina.
Poljska
Cijene su za kućanstva regulirane te su gotovo svi dobavljači u državnom vlasništvu. Kompanije prijedloge za povišenje cijena šalju regulatoru koji određuje gornju granicu za iduću godinu. Iznos za 2023. bi se trebao znati do sredine prosinca. Regulator je upozorio kako bi računi mogli skočiti za 180 posto ako vlast ne reagira, ali je premijer Mateusz Morawiecki tu procjenu omalovažio.
– Vlast je odobrila 3.000 złota (640 eura) po kućanstvu kako bi se ublažile posljedice skupljeg ugljena koji prevladava u grijanju stanova;
– razmatra se porez na ekstradobit.
Grčka
Država je račune počela subvencionirati u rujnu 2021. Ovaj će mjesec Grčka pokriti 94 posto porasta cijena za većinu kućanstava, a najsiromašnija će primiti gotovo 100-postotnu pomoć. Trošak tih subvencija zajednički doseže 1,9 milijardi eura, u usporedbi s 1,1 milijardom prošli mjesec.
– Grčka zasad troši ekvivalent od 3,7 posto godišnjeg ekonomskog proizvoda kako bi zaštitila kućanstva i poduzetnike, što je najveći udio od bilo koje države članice EU-a, procjenjuje briselski Bruegel.
Irska
U zemlji u kojoj nema gornje granice za račune potrošača, državna kompanija Electric Ireland je u posljednjih godinu dana podigla cijene barem četiri puta. Irska je izuzeta od plana EU-a za kontrolu ciljane potrošnje energije jer tri četvrtine plina prima iz Velike Britanije, no država i dalje građane pokušava potaknuti na smanjenje potrošnje.
– Državna pomoć uključuje olakšice za troškove energije i smanjenje stope PDV-a na račune s 13,5 na devet posto;
– država razmatra porez na ekstradobit za energetske kompanije i vlasnicima kuća nudi pomoć u pokrivanju troškova instalacije izolacije.
Austrija
Država se umjesto tržišne intervencije fokusira na pomoć građanima. U lipnju su kućanstva dobila po 1.000 eura, a u trećem kvartalu se dodaje još 500 eura "klimatskog bonusa". Kućanstva i kompanije će kroz razne tipove pomoći primiti barem šest milijardi eura ove i iduće godine, uz dodatnih 22 milijarde eura do 2026. kroz niže poreze.
– Država će cijene energije za kućanstva ograničiti do 80 posto razine prosječne prošlogodišnje potrošnje;
– državni Verbund AG se zalaže za odvajanje europskih cijena struje od tržišta plina.
Češka
Nema ograničenja na račune energije te je dio fiksnih ugovora porastao za čak 650 posto u odnosu na prošlogodišnje cijene za potrošače koji su ih potpisali u kolovozu. Država razmatra porez na ekstradobit za proizvođače i namjerava u potpunosti preuzeti najvećeg dobavljača kompaniju ČEZ u kojoj već drži tri četvrtine vlasništva.
--- U izradi članka surađivali Maciej Martewicz, Morwenna Coniam, Francois De Beaupuy, Petra Sorge, Joao Lima, Rodrigo Orihuela, Alberto Brambilla, Cagan Koc, Paul Tugwell, Jonathan Tirone, Peter Laca, Lars Paulsson, i Libby Cherry
