Rast napetosti na Bliskom istoku odmah se nakon izraelskog napada na iranski teritorij odrazio i na energetska tržišta. Glavne brige ostaju poremećaji u opskrbnim lancima i cijene, jer su Izrael i Iran krajem tjedna napadali i energetsku infrastrukturu.
Cijena nafte je nakon napada na Iran, trećeg najvećeg proizvođača nafte unutar OPEC-a, u petak porasla čak sedam posto. U trenutku pisanja ovog teksta, cijena sirove nafte Brent kretala se oko 75 dolara po barelu.
"Nafta je posljednjih dana snažno oscilirala zbog nove eskalacije sukoba između Izraela i Irana. Nakon izraelskih napada na iransku infrastrukturu, cijena sirovog Brenta zabilježila je najveći dnevni skok ove godine", sažima situaciju na tržištu nafte upravitelj portfelja iz Sava Infonda Tomaž Arih.
"Izraelski napad na Iran izazvao je šok na tržištima nafte", kaže i analitičar Bloomberg Adrije Miloš Đaković. "Cijena Brenta tog je dana skočila za sedam posto, a nafte WTI za 7,3 posto, što je jedan od najvećih dnevnih skokova u posljednjih pet godina."
"Cijene energenata porasle su kao odgovor na novi krug sukoba između Izraela i Irana, što je potaknulo strahove od veće destabilizacije Bliskog istoka", rekao je analitičar Tilen Šarlah iz tvrtke Acex. "No detaljna makroanaliza pokazuje nešto drugo: skok cijena temelji se više na psihologiji tržišta nego na realnim osnovama."
Šarlah naglašava da je "ratni šok uvijek prisutan", nakon čega slijedi rast cijena, ali to "statistički ne traje dugo".
"Tržište ne odražava prošlost, već nam šalje signal o budućim vjerojatnostima. Napad na Iran bio je 'crni labud', ali s ograničenim utjecajem na temeljnu ravnotežu energenata. Ako ne dođe do ozbiljnih poremećaja u Hormuškom tjesnacu, makroekonomski faktori će ponovno preuzeti glavnu ulogu", objašnjava analitičar.
Bloomberg
Kolika je vjerojatnost blokade Hormuškog tjesnaca?
Arih iz Infond Skladova upozorava da je zbog ratnih strahova i potencijalne blokade Hormuškog tjesnaca tržište nafte već uključilo tzv. "ratnu premiju" od osam do deset dolara po barelu, iako "temeljni faktori ponude zasad nisu pogođeni".
Prema mišljenju analitičara, blokada Hormuškog tjesnaca bila bi "nuklearna opcija" Irana prije nego ojača svoje kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja. Kroz tjesnac se transportira trećina svjetske opskrbe prirodnim plinom i oko 25 posto globalne opskrbe naftom. Zatvaranje tog uskog grla izazvalo bi šok kakav nije viđen od naftnog šoka 1973., kada je OPEC pod vodstvom arapskih zemalja uveo embargo protiv zapadnih država. "Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi izazvati globalnu nestašicu fosilnih goriva", kaže Đaković.
"Iako povijesni podaci pokazuju da je potpuna iranska blokada Hormuškog tjesnaca malo vjerojatna, poremećaji izazvani napadima, minama ili ometanjem plovidbe mogli bi značajno utjecati na cijene nafte, brodske rute i troškove prijevoza. S obzirom na to da je Kina glavni kupac iranske nafte i strateški saveznik, trajna blokada negativno bi utjecala na iranske prihode", navodi se u izvješću britanske analitičke kuće Signal Group.
"U najgorem scenariju, potpunom prekidu iranske opskrbe naftom i zatvaranju Hormuškog tjesnaca, cijena nafte mogla bi narasti na više od 120 dolara po barelu", izjavio je George Saravelos iz Deutsche Banka za Bloomberg.
Cijena sirove nafte dosegnula je rekord u ljeto 2008., kada se kretala oko 150 dolara po barelu. Banka Morgan Stanley povećala je svoje prognoze cijena sirove nafte za 10 dolara, navodeći povećani rizik zbog sukoba.
Eksplozija naftne infrastrukture u Teheranu | Atta Kenare/AFP/Getty Images
Trump dolijeva ulje na vatru
U ponedjeljak su se cijene nafte djelomično stabilizirale, ali su već u utorak ponovno porasle. Tome nisu pridonijeli samo rastući sukobi na Bliskom istoku, nego i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je na marginama sastanka G-7 izjavio da nije uspostavio kontakt s Iranom radi mirovnih pregovora "ni na koji način i ni u kojem obliku", ali da "ako žele razgovarati, znaju kako mogu kontaktirati s njim".
Predsjednik je također u ponedjeljak navečer upozorio stanovnike Teherana da se evakuiraju. Tržišta su sada najviše zabrinuta zbog potencijalnih poremećaja u opskrbi sirovom naftom s Bliskog istoka. Pokazatelj tržišne volatilnosti najviši je od 2022., izvještava Bloomberg.
Da situacija ne bi bila još napetija, u utorak su se u blizini Hormuškog tjesnaca sudarila dva tankera, što ukazuje na rizike za energetske tijekove u regiji. Emiratska nacionalna garda priopćila je u utorak da je nakon sudara dvaju brodova istočno od Hormuškog tjesnaca evakuirala 24 osobe s jednog tankera, izvještava ABC.
Arih iz Infonda spominje procjene analitičara banaka Goldman Sachs i Citi, koji smatraju da, unatoč povećanoj nesigurnosti, globalna opskrba nije ugrožena i da bi se cijene mogle smiriti do kraja godine, osim ako sukob ne eskalira do potpune blokade Hormuškog tjesnaca. Upravitelj portfelja dodaje: "Razlog za tu reakciju je strah jer tržište očekuje moguće zaoštravanje situacije, poremećaje u lancima opskrbe, više transportne troškove i osiguranje pomorskog prometa."
Bloomberg
"Trenutni rast cijena nafte temelji se ponajprije na povećanoj geopolitičkoj premiji za rizik, a ne na stvarnim poremećajima u opskrbi", pojašnjava analitičar Šarlah, koji prikazuje trenutačnu sliku: "Globalne zalihe trenutačno iznose (prema IEA-i) 1,2 milijarde barela ili 15 dana svjetske potrošnje, rezervni kapaciteti kartela OPEC+ dosežu dodatna tri milijuna barela, što je gotovo cijeli iranski izvoz, dok opskrba izvan kartela (Brazil i SAD) raste brže od potražnje, koja se povećava sporije od očekivanog."
Iako naslovi govore o "novom energetskom šoku", temelji situacije više ukazuju na kratkoročnu destabilizaciju i porast premije za rizik, nego na strukturni šok koji bi dugoročno promijenio kretanje cijena, smatra Šarlah. "Ponuda je više nego adekvatna, zalihe rastu, industrijska potražnja slaba je. To znači da su skokovi cijena privremeni, sve dok ne dođe do fizičkog oštećenja ključne infrastrukture, a dugoročni trendovi ostaju deflacijski, bez masivnog fiskalnog poticaja ili ratne ekonomije teško da će se potražnja trajno oporaviti."
"Nastavak razvoja situacije u regiji primarno je u rukama SAD-a, koji bi trebao zaustaviti izraelske napade", kaže poznavatelj regije Primož Šterbenc i dodaje: "Trump bi to mogao učiniti ako osjeti težinu eskalacije kroz rast cijena nafte i saudijski pritisak zbog napada jemenskih pobunjenika hutista, jer mu je Saudijska Arabija važna za poslovne interese."
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...