Povučeni kineski milijarder Bian Ximing, poznat po svojim proročkim poslovima na tržištu sirovina, prije tjedan dana zauzeo je neuobičajeno dugu poziciju za gotovo 90 tisuća tona bakrenih terminskih ugovora na Šangajskoj burzi. Bloomberg ga je prozvao "najvećim bakrenim bikom" u Kini, jer je njegova brokerska kuća Zhongcai Futures odgovorna za okladu vrijednu gotovo milijardu dolara.
"To je prilično jedinstvena pozicija u vezi s bakrom koju vrijedi pratiti", izjavila je za Bloomberg Li Yiyao, potpredsjednica odjela Shanghai North Bund u Cofco Futuresu, dodajući da "odražava vrlo dugoročno, bikovsko raspoloženje u vezi s metalom".
Kineski milijarder nije jedini koji vidi sve veću važnost bakra, industrijskog metala ključnog za elektrifikaciju svijeta. Dugoročna dinamika energetske tranzicije i ograničena ponuda rudnika već su dugo u fokusu tržišta sirovina. Tržišta su posljednjih mjeseci bilježila dobitke zbog Trumpove prijetnje carinama na bakar, što je privuklo pošiljke u američka skladišta i ostavilo ostatak svijeta zakinutim.
U tu svrhu pogledali smo tržište sirovina koje je ove godine doživjelo značajne potrese.
Bakar je temelj zelene tranzicije
Crveni metal ključan je za ambiciozne ciljeve zelene tranzicije, predstavljajući okosnicu proizvodnje električnih vozila, solarnih panela, vjetroturbina i infrastrukture za prijenos energije. Solarne elektrane, naime, zahtijevaju čak 5,5 tona bakra po megavatu, dok vjetroturbine snage tri megavata oko 4,7 tona.
Prema analizama Bloomberg Intelligencea, potražnja za bakrom od 2025. godine rasla bi za otprilike 2,5 do 2,8 posto godišnje. Potražnja za tim metalom zbog njegove upotrebe u električnim automobilima i održivoj proizvodnji električne energije mogla bi rasti za oko 10 posto godišnje, dok bi se uporaba za distribuciju i proizvodnju energije povećavala sporije, za jedan do dva posto godišnje. Dodatnu potporu potražnji za bakrom pruža njegova ograničena zamjenjivost jer su alternative (uglavnom aluminij) obično skuplje i znatno manje učinkovite.
Najveća potražnja za bakrom dolazi iz Kine, pri čemu je zabrinutost zbog usporavanja potražnje zbog sporijeg gospodarstva otklonjena državnim stimulacijskim programom sredinom prošle godine, koji je pridonio rastu cijena bakra. Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi tržišta sirovina upozorili su da do sve veće potražnje za bakrom dolazi i u Indiji i drugim azijskim zemljama u ranijoj fazi razvoja.
Veliki problem predstavlja ograničena ponuda rudnika diljem svijeta i ekološki danak vađenja metala. Mnogi upozoravaju na paradoks bakra, pri čemu je metal s jedne strane potreban za dekarbonizaciju, a s druge strane značajno ugrožava okoliš i time se suprotstavlja dekarbonizaciji.
Eksploatacija rudnika bakra zapravo je ekološka žrtva prirodnog okoliša kako bi se dekarbonizacija nastavila i na kraju pridonijela očuvanju okoliša. Stoga se diljem svijeta pojačavaju prosvjedi protiv otvaranja novih rudnika i za zatvaranje postojećih. Rudnik Cobre Panamá, koji je otvoren tek 2019. godine i čini jedan posto svjetske proizvodnje bakra, zatvoren je zbog pritisaka ekologa.
Bloomberg
Carine unose nesigurnost
Na tržište sirovina dodatnu nesigurnost unio je američki predsjednik Donald Trump, koji je u veljači naložio ministarstvu trgovine da istraži uvoz bakra u zemlju, što se smatra mogućom najavom uvođenja carina. Otad su cijene u SAD-u značajno porasle, dok je u ostatku svijeta došlo do smanjenja dostupnosti bakra.
Cijena sirovine u ožujku je premašila granicu od 10 tisuća dolara po toni na Londonskoj burzi metala (LME) i otad se malo smanjila. Istraga uvoza bakra američkog ministarstva trgovine vjerojatno neće dati svoje preporuke do kraja godine, pri čemu banke Goldman Sachs i Citigroup očekuju da će SAD do kraja godine uvesti 25-postotne uvozne carine na bakar.
Očekivanja u vezi s carinama i smanjena proizvodnja bakra tako potiču potražnju, zbog čega su se pošiljke metala iz cijelog svijeta preusmjerile u SAD. Prema podacima američke vlade, uvoz bakra u SAD u ožujku iznosio je više od 123 tisuće tona u usporedbi s otprilike 58 tisuća tona u veljači i 76 tisuća tona u siječnju. Međutim, analitičari su za Reuters nedavno izjavili da će se neuobičajeno velike pošiljke bakra u SAD vjerojatno smanjiti dok god prijetnja carinama bude visjela nad tržištem.
Potražnja ostaje snažna
U ožujku se zbog carina i povećane potražnje u SAD-u pojavila razlika u cijeni bakra na Njujorškoj burzi u usporedbi s drugim relevantnim burzama (LME i SHFE). Takvo trgovanje dovelo je do gomilanja bakra u SAD-u, jer su prodavači iskoristili cjenovnu premiju u usporedbi s drugim tržištima.
Analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić očekuje da će potražnja za bakrom povezana sa zelenim tehnologijama potrajati, ali će ovisiti o naporima za postizanje postavljenih ciljeva smanjenja emisija i izgradnje obnovljivih izvora energije. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, potražnja za bakrom do 2030. godine u scenariju trenutno prihvaćenih politika trebala bi se povećati za 19 posto.
Depositphotos
"Ako bi postojao strah od znatnog pada potražnje zbog carina, očekivali bismo prevladavanje pesimizma, ali bakar je jedan od ključnih metala bez odgovarajućih zamjena, što osigurava stabilnu potražnju", piše Petrov Savić.
Šef metalne industrije u Mercuria Energy Groupu Kostas Bintas u ožujku je za Bloomberg nagovijestio da bi bakar mogao dosegnuti 12 ili 13 tisuća dolara po toni, što je znatno iznad prethodnih rekorda i trenutne razine od 9,5 tisuća dolara po toni bakra na Londonskoj burzi metala.
Snažna potražnja trebala bi se održati i u Kini, gdje je Bianova oklada na bakar krajem travnja ostvarila ukupni dobitak od oko 200 milijuna dolara, pokazuje izračun Bloomberga. Bian je u posljednjem mjesecu u Šangaju i drugdje povećao svoje duge pozicije u bakru te izjavio da vidi gospodarsku otpornost u Kini i daljnji rast cijene metala. Konkurentski trgovci kažu da se kladi i na prijelaz Kine u visokotehnološko i stoga bakrom gladno gospodarstvo.
Bakreni indeks ove godine unosniji od indeksa S&P
Indeks STOXX Global Copper and Metals Mining, koji čine tvrtke s velikom izloženošću industriji vađenja bakra, ove godine bilježi gotovo sedampostotni rast, a indeks S&P 500 je u trenutku pisanja ovog članka ove godine za usporedbu izgubio otprilike 0,40 posto.
Unatoč tome, tržišta kapitala bilježe pritisak na taj sektor zbog Trumpovih carina, što se očituje u kretanju cijena dionica rudarskih i proizvodnih tvrtki. ETF indeks, sastavljen od rudnika i tvrtki koje ostvaruju više od 50 posto prihoda od bakra (s naglaskom na kanadsko i američko tržište), u posljednjim mjesecima pokazuje odstupanje od cijene sirovine, kako prikazuje ožujska analiza Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...