Hrvatska ljetos uvezla četvrtinu struje zbog nedostatka domaćih obnovljivih izvora

Unatoč tome što se Hrvatska već niz godina deklarativno zalaže za sve snažnija ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i za što veći stupanj energetske neovisnosti, ljetni su mjeseci pokazali da je najveći udio u potrošnji električne energije imala uvezena energija, objavilo je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH).

U tri ljetna mjeseca, od lipnja do kolovoza, uvezena električna energija iznosila je 1.316 gigavat-sati (GWh) što je bilo 24,8 potrošnje. Ukupno je raspoloživo bilo 5.305 GWh.

"Ovaj podatak ističe hitnost ubrzanog razvoja domaćih obnovljivih izvora. Kako bi smanjila ovisnost o uvozu, Hrvatska bi trebala, primjerice, izgraditi dodatne sunčane elektrane s ukupnom instaliranom snagom od 2.721 MW. Proizvodnja energije iz vjetra stagnira zbog sporije izgradnje novih vjetroelektrana, dok se očekuje da će do kraja godine solarne elektrane dostići kapacitet od 958 MW. Unatoč ovom rastu solarne proizvodnje, ljeto je obilježeno smanjenom proizvodnjom termoelektrana i kogeneracijskih postrojenja na obnovljive izvore, a geotermalna elektrana bila je izvan pogona", napominje OIEH.

Pritom navode kako je zbog uvoza električne energije i izostanka dovoljne proizvodnje iz obnovljivih izvora Hrvatska "nepotrebno" platila 289 milijuna eura. To se odnosi na tržišnu vrijednost uvezene energije od 135 milijuna eura, emisija CO2 za termoelektrane na fosilna goriva od 44 milijuna eura i cijenu uvezenih sirovina za takve elektrane od 110 milijuna eura.

"Taj iznos bio bi dovoljan za izgradnju ključne mrežne infrastrukture koja bi mogla primiti potrebne kapacitete obnovljive energije kao što je novi 400-kilovoltni dalekovod od TS Konjsko kod Splita do TS Melina kod Rijeke", ocjenjuje OIEH.

Spori napredak u korištenju obnovljivih izvora energije

U Hrvatskoj je 1. rujna ove godine ukupna instalirana snaga elektrana iznosila 5.465 megavata (MW) od čega je 80 posto priključeno na prijenosnu te ostatak na distribucijsku mrežu.

Najveći dio instalirane snage odnosi se na hidroelektrane, i to 1.874 MW. Nakon toga slijede vjetroelektrane s 1.180 MW, pa termoelektrane i kogeneracija na fosilna goriva s 1.148 MW.

Sunčane elektrane nose 757 MW, a onda su tu još reverzibilne hidroelektrane s 281 MW te termoelektrane i kogeneracija na obnovljiva goriva s 215 MW. Kod geotermalnih elektrana radi se o tek 10 MW.

Na sve to još treba dodati 348 MW koji se odnose na hrvatski udio u nuklearnoj elektrani Krško, pa se onda ukupna snaga penje na 5.913 MW.

Visoka potrošnja energije zbog ekstremnih ljetnih vrućina 

Što se minuloga ljeta tiče, OIEH ističe da je potrošnja električne energije bila iznimno visoka te da je u nekim danima prelazila 70 tisuća megavat-sati (MWh) dnevno dok je prosjek za ljetno razdoblje 58.122 MWh.

Pritom je dobro podsjetiti na lipanjski energetski kolaps koji je zahvatio Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i veliki dio Hrvatske.

"Vršno opterećenje sustava iznosilo je preko 3.500 MW. Potrošnja električne energije pokazala je izrazitu osjetljivost na temperaturu zraka. U srpnju je za svaki stupanj iznad prosjeka dnevna potrošnja rasla za 1.750 MWh, dok je vršno opterećenje povećano za 90 MW po svakom stupnju više. Zbog visokih temperatura potrošnja električne energije za hlađenje tijekom tri ljetna mjeseca bila je za 263 GWh veća nego što bi bila u normalnim uvjetima. Prema analizi, u Hrvatskoj je instalirano oko 1.200 MW snage klima uređaja i drugih uređaja za hlađenje, koji su radili i noću s ukupnom snagom od oko 500 MW", ilustrira OIEH.

Pad udjela obnovljivih izvora tijekom ljeta

U lipnju je prosječna pokrivenost ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora iznosila 51,3 posto, no od toga čak 34,7 posto otpada na hidroelektrane.

U srpnju je udio iz obnovljivih izvora pao na 43 posto od čega na hidroelektrane 25,2 posto.

U kolovozu su obnovljivi izvori osvojili još manje prostora jer im je udio pao na 37,7 posto pri čemu su hidroelektrane kao izvor u ukupnoj potrošnji sudjelovale s 19,3 posto. Zanimljivost je da je 12. kolovoza Hrvatska zabilježila najveću dnevnu proizvodnju električne energije iz sunca ikada.

Proizvodnja iz energije vjetra u prvih osam mjeseci bila je za 1 GWh manja u usporedbi s istim razdobljem lani unatoč tome što su u međuvremenu proizvodni kapaciteti porasli za 176 MW.

S druge pak strane očekuje se da će proizvodnja iz sunčanih elektrana ove godine biti dvostruko veća no u 2023. kada je iznosila 304 GWh.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar