Članice Europske unije (EU) razmatraju promjene u prijedlogu za štednjom plina uoči iduće zimske sezone nakon što je nekolicina zemalja zatražila veću fleksibilnost u odnosu na 15 posto koliko je zacrtala Europska komisija (EK).
Veleposlanici zemalja EU-a razgovaraju o energetskoj štednji uoči sastanka na razini ministara energetike.
Naime, zemlje članice pozivaju da se uzmu u obzir specifičnosti pojedinih država u slučaju određivanja obvezne razine štednje te da se omogući veća fleksibilnost primjene mjera štednje.
Čitaj više
Rusija isporuku plina smanjuje na 20 posto opterećenja
Trenutačno Sjeverni tok 1 funkcionira na 40 posto kapaciteta, a Gazprom za takvo stanje optužuje Zapad.
25.07.2022
Plenković: Imamo dovoljno plina, Okoli se puni prema planu
Popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli je 45 posto te je dinamika punjenja takva da bi do 1. listopada skladište trebalo biti zapunjeno 90 posto.
21.07.2022
Što bi u praksi značio EU princip solidarnosti u opskrbi plinom?
Unatoč tome što je plin ponovno krenuo Sjevernim tokom 1, EU ne može biti miran za predstojeću zimu.
21.07.2022
EU predlaže smanjenje potrošnje plina za 15 posto
Plan dobrovoljnog smanjenja potrošnje za 15 posto vrijedio bi do 31. ožujka 2023.
20.07.2022
EK je predložila za početak dobrovoljnu štednju plina od kolovoza do kraja ožujka iduće godine, no to bi se moglo pretvoriti u obvezatnu štednju u slučaju ozbiljnih poremećaja u opskrbi.
Prijedlog EK za slučaj obvezatnih mjera štednje zahtjeva potporu većine zemalja članica.
Ograničenje cijena
Češka, kao predsjedateljica EU-a, predložila je određene promjene kako bi se u obzir uzela razina plina u skladištima te mogućnost da se izuzmu određeni ključni industrijski sektori.
U nacrtu dokumenta kojeg je izradila Češka, pravila bi bila primjenjiva samo na razdoblje od jedne godine, a ne dvije. Zemlje koje nemaju izravan plinski kontakt s drugom zemljom također bi se mogle izuzeti iz primjene dogovorenih mjera.
Štednja bi mogla biti manja i ako neka zemlja šalje plin drugim zemljama u EU.
Nekoliko zemalja, poput Italije, Mađarske, Poljske, Portugala i Grčke, izrazile su zabrinutost oko ciljane razine štednje navodeći učinak koji bi to imalo u društvu te činjenicu da nisu na odgovarajući način uzeta u obzir već postojeća smanjenja isporuke plina.
U dokumentu se također navodi da EK razmatra, na traženje nekih zemalja, određivanje gornje razine cijene plina i električne energije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...