EU uvozi sve više energije, Hrvatska slijedi taj put

U 2022. godini Europska unija (EU) je morala uvesti 63 posto energije za svoje potrebe, a ostatak je proizvela sama, objavio je Eurostat.

Prije 20 godina EU je morao uvozom pokrivati 56 posto energetskih potreba.

Takozvani ukupni energetski miks sastojao se od nafte i naftnih proizvoda na razini 37 posto, prirodnog plina 21 posto, obnovljivih izvora 18 posto, krutih fosilnih goriva 13 posto i nuklearne energije 11 posto.

Kad se gleda samo energija proizvedena u EU-u, obnovljivi izvori su imali udio od 43 posto ispred nuklearne energije s 28 posto te krutih fosilnih goriva s 20 posto. Prirodni plin je imao udio od tek šest posto te nafta tri posto.

Naravno, to varira od zemlje do zemlje. U 15 zemalja EU-a obnovljivi izvori su u proizvodnji energije imali udio veći od 50 posto. U tome u nuklearnoj energiji dominira Francuska, kod krutih goriva Poljska, u slučaju proizvodnje prirodnog plina Nizozemska te kod nafte Danska.

Za Hrvatsku podaci govore da su u proizvodnji energije obnovljivi izvori imali udio od 65,5 posto, prirodni plin 17 posto, nafta 16,5 posto i kruta goriva jedan posto.

Znamo da Hrvatska koristi nuklearnu energiju iz Krškog, no statistički se ta energija vodi kao proizvedena na području Slovenije.

Tako Slovenija u proizvodnji energije ima udio nuklearne energije od 44,5 posto, obnovljivih izvora 32 posto te krutih goriva 23,5 posto.

Udio u ukupnoj proizvodnji energije u EU-u prema izvorima energije | Eurostat

Ovisnost o uvozu također bitno varira od zemlje do zemlje. Malta je morala uvoziti 99 posto energije, Cipar 92 posto, a Luksemburg 91 posto, dok je u slučaju Estonije to samo šest posto.

Hrvatska je 2002. uvozila 54,5 posto energije za svoje potrebe, a u 2022. to se popelo na 60,3 posto, dakle nešto manje od prosjeka EU-a od 63 posto. U slučaju Slovenije taj je rast s 49,7 posto na 54 posto.

Najzastupljenija kategorija uvezene energije u EU-u bila je nafta i naftni proizvodi sa 63 posto nakon čega slijedi prirodni plin s 26 posto.

Kad je riječ o pojedinim sektorima i potrošnji energije, najveći udio u konačnoj energetskoj potrošnji imao je transport s 31 posto, a nakon toga s 27 posto dolazi potrošnja kućanstava te s 25 posto industrija.

Udio ukupno proizvedene energije prema izvorima u Hrvatskoj *Nuklearna energija iz Krškog se statistički vodi kao proizvodnja u Sloveniji | Eurostat

Zanimljivi su i podaci o cijenama električne energije, ali za prvu polovicu 2023. godine. Najviše su, što se kućanstava tiče, morali plaćati Nizozemci, i to 47,5 eura za 100 kilovatsati (kWh), a onda Belgijanci 43,5 eura i Rumunji 42 eura. Najmanje cijene su imali Bugari (11 eura za 100 kWh) i Mađari (12 eura).

Prosječna cijena u EU-u bila je 28,9 eura, a Hrvatska je četvrta od dna s cijenom od 14,8 eura za 100 kWh.

Kod ostalih potrošača cijene su varirale između 33 eura za 100 kWh u Rumunjskoj do 9,5 eura u Finskoj.

Plin je za kućanstva najskuplji bio opet u Nizozemskoj s cijenom od 25 eura za 100 kWh premda je ta zemlja bila predvodnica u proizvodnji plina. Slijedi Švedska s 22 eura. Na dnu su Mađarska s tri eura te Hrvatska s četiri eura za 100 kWh.

Za ostale potrošače na vrhu su po cijenama bile Švedska i Finska (po 12 eura za 100 kWh), a na dnu Belgija sa šest eura i Hrvatska sa sedam eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar