Veliki korak prema čistoj energiji: Novi uspjeh u fuzijskim istraživanjima

U novom razvoju na polju fuzijske energije, istraživački tim JET laboratorija u Velikoj Britaniji postigao je značajan napredak. Uspjeli su generirati 69,26 megadžula energije kroz fuzijsku reakciju koristeći samo 0,2 miligrama fuzijskog goriva. Ovaj uspjeh ostvaren je u okruženju gdje je zid fuzijskog reaktora izrađen od volframa, materijala poznatog po visokoj otpornosti na ekstremne uvjete, eliminirajući upotrebu toksičnog berilija.

Za bolje razumijevanje ovog dosega, oslobođena energija iz ove količine goriva usporediva je s energijom koja bi se dobila spaljivanjem otprilike dva kilograma ugljena. Ključna razlika je u tome što fuzijska reakcija, koja koristi minimalnu količinu goriva, ne proizvodi štetne emisije poput fosilnih goriva.

Kako poručuju iz Instituta Ruđer Bošković, eksperiment je izveden koristeći tokamak, složeni uređaj dizajniran za kontrolu ultravruće plazme pomoću snažnih magnetskih polja, omogućujući fuzijske reakcije. Ovo postignuće je dio projekta EUROfusion, koji financira Europska komisija i uključuje suradnju s brojnim europskim istraživačkim institucijama, uključujući Institut Ruđer Bošković.

Fuzijska energija, koja pokreće Sunce, smatra se potencijalnim rješenjem za dugoročnu, održivu i čistu energiju. Ako se uspije komercijalno primijeniti, fuzijska energija mogla bi pružiti gotovo neograničene količine energije bez emisija štetnih plinova. Materijali korišteni u tokamacima, posebno oni koji čine zidove fuzijskog reaktora, moraju izdržati ekstremne uvjete slične onima na površini Sunca, pišu znanstvenici.

Nedavni uspjeh u JET laboratoriju nadmašio je prethodne rekorde, demonstrirajući sposobnost kontroliranja fuzijske plazme, slično komadu Sunca na Zemlji, tijekom šest sekundi, uz povećanu proizvodnju energije. Pritom je izbjegnuta upotreba berilija, zamijenjenog volframom, što je značajno s obzirom na eliminaciju zdravstvenih rizika i potencijalnu primjenu u budućim fuzijskim reaktorima poput Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER).

Tonči Tadić | Institut Ruđer Bošković

Objašnjavaju da je Volfram odabran zbog svoje izuzetne otpornosti na visoke temperature i neutronsko bombardiranje, ključne karakteristike za materijale unutar fuzijskih reaktora. Također kažu da ovaj prijelaz na volfram otvara nove mogućnosti u razvoju materijala i komponenti za buduće fuzijske elektrane, uključujući projekt DEMO, koji ima za cilj nadograditi rad ITER-a.

Važnost ove inovacije prepoznata je i u Hrvatskoj, gdje se zajedno s Nizozemskom ističe po doprinosu fuzijskoj industriji unutar EU. Suradnja između industrije i znanstvene zajednice ključna je za napredak u izgradnji fuzijskih elektrana, gdje će kompanije koje su stekle iskustvo radeći na ITER-u i IFMIF-DONES projektima imati prednost.

"Ovaj eksperiment ne samo da potvrđuje potencijal fuzijske energije kao sigurnog i održivog izvora energije, već i pokazuje kako napredak u tehnologiji materijala, poput prelaska na upotrebu volframa, otvara nove mogućnosti za budućnost fuzijskih elektrana. Suradnja između znanstvenika i industrije, te međunarodna sinergija su ključni za premošćivanje izazova na putu prema komercijalizaciji fuzijske energije. Ohrabreni smo ovim uspjehom i nastavljamo s radom na projektu DEMO, kao i na razvoju ključnih tehnologija i materijala koji će omogućiti izgradnju prve fuzijske elektrane. Naša predanost i suradnja s partnerima širom Europe ključni su za ostvarenje ovog cilja", istaknuo je dr. sc. Tonči Tadić, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti i koordinator projektnog tima DONES.HR.