.webp){kind=icon}
Potražnja za plinom u Europskoj uniji (EU) pada drugu godinu uzastopce, pa je prošle godine pad bio 7,4 posto nakon 13,3 posto u 2022. godini, objavio je Eurostat.
Ukupna potražnja bila je 12,72 teradžula, što je ujedno najmanja razina potražnje od početka prikupljanja podataka na mjesečnoj razini 2008. godine.
Takav razvoj situacije nije neočekivan s obzirom na nastojanje da se Europa odmakne od ruskog plina te da se potiče zelena tranzicija. Najveći potrošači prirodnog plina u EU-u su protekle godine smanjili potražnju, pa je tako ona u Njemačkoj na godišnjoj razini bila 3,8 posto niža, u Italiji deset posto te u Francuskoj 11,7 posto.
Čitaj više
Idućeg tjedna odluka o opskrbljivačima plina za iduće tri godine
Natječaj se odnosi za trogodišnje razdoblje koje započinje 1. listopada ove godine i završava 30. rujna 2027.
22.05.2024
HERA već radi na novom natječaju za opskrbu plinom, ne vidi problem oko otvorenih ponuda
HERA ističe da će ponovljeni natječaj biti objavljen na vrijeme poštujući sve rokove i uvjete.
06.05.2024
PPD-u u 2023. zbog pada cijene plina manji prihodi i dobit
Smanjenje prihoda i dobiti ponajprije je uzrokovano padom cijene plina sa 75 na oko 30 eura za megavatsat.
03.05.2024
Novi natječaj za opskrbu plinom pod hipotekom poništenog
Sudionici natječaja vide problematičnim što je natječaj poništen nakon što su se doznale visine ponuda.
02.05.2024
Kada se pogleda stanje u svih 27 zemalja članica, pad se dogodio u 21 zemlji, a Hrvatska se nalazi među malobrojnijima u kojima je potražnja za plinom rasla. Za utjehu može poslužiti činjenica da je potražnja u Hrvatskoj rasla najmanje u tih šest zemalja, i to 0,8 posto godišnje.
Najveći rast dogodio se u Finskoj (25,6 posto), a slijede Švedska (11,1 posto), Poljska (5,3 posto), Malta (4,5 posto) te Danska (1,1 posto) i Hrvatska.
Najveći pad potražnje za plinom zabilježen je u Portugalu (20,2 posto), Austriji (13,2 posto) i Češkoj (11,9 posto).
Sama proizvodnja prirodnog plina u EU-u također je nastavila s trendom pada, i to za 18,6 posto u odnosu na 2022. godinu. Glavni europski proizvođač plina Nizozemska imala je pad od čak 35,5 posto, dok je u drugom najvećem proizvođaču Rumunjskoj zabilježen rast od 1,4 posto.
Ukupan je uvoz prirodnog plina u EU smanjen za gotovo petinu ili 19,8 posto. Najveći rast uvoza plina u 2023. bilježile su Poljska (12,5 posto) i Bugarska (3,8 posto), a najveći pad imale su Austrija (50,3 posto), Slovačka (40,9 posto) i Njemačka (31,7 posto).
