S godinom na izmaku i svega par dana do početka 2024. godine, tržište zlata ostaje jedno od najzanimljivijih područja za ulagače. Zlato, poznato kao utočište u vremenima ekonomske neizvjesnosti, i dalje privlači pažnju zbog svoje povijesne vrijednosti i uloge u globalnoj ekonomiji.
U 2023. godini, cijena zlata doživjela je nekoliko ključnih oscilacija, uzrokovanih različitim globalnim ekonomskim čimbenicima, uključujući monetarne politike vodećih svjetskih banaka, geopolitičke napetosti i fluktuacije na tržištima roba.
"Godina 2023. bila je izrazito povoljna za ulagače u zlato, budući da je cijena zlata u eurima od početka godine narasla za oko devet posto, što je otprilike prosječan godišnji rast u zadnjih 20-ak godina. Ovogodišnji rast stoga je dio jednog dužeg trenda koji je posebno izražen u zadnjih pet godina u kojima je cijena zlata narasla za oko 70 posto. U tih zadnjih nekoliko godina, svjetsko gospodarstvo su pogodile brojne nepogode – od pandemije koronavirusa i povezanih zatvaranja do izbijanja ratova te pojave vrlo visoke inflacije. U tom kontekstu, jasno je zašto je zlatu, koje se smatra utočištem u nesigurnim vremenima, cijena znatno porasla", kaže za Bloomberg Adriju Saša Ivanović iz Centra Zlata.
Čitaj više
Gospodarstva u razvoju glavni su generator rasta cijene zlata
Zlato je tijekom proteklih godina prošlo neobičnim putom – iako je cijena od sredine 2019. kontinuirano rasla, bilježili smo brojne fluktuacije.
05.12.2023
Žic: Recesija je odgođena, ali je pitanje koliki će biti apetit ulagača za rizikom
Mali ulagači griješe jer se fokusiraju na zaradu bez da odrede koliko su spremni izgubiti, istaknuto je u petak na konferenciji Bloomberg Adrije.
01.12.2023
Ulaganje u nekretnine dobra opcija, no možda ne uvijek tako dobra kao u zlato
Kupnja ili prodaja nekretnina traje dulje i nosi poprilične troškove, što kod zlata nije slučaj.
17.11.2023
Analiza: Krize podigle cijenu zlata, a daljnji rast gurat će i makroekonomija
Zlato je u ožujku poskupjelo zbog bankarske krize, a prošlog mjeseca zbog eskalacije sukoba u Izraelu.
13.11.2023
Davor Žic, član uprave Goldman Graffa ističe da je cijena zlata početkom prosinca postavila novi povijesni rekord, uz vrijednost od 2.148,99 dolara za uncu, što je čak 70 dolara iznad dosadašnjeg povijesnog maksimuma postignutog u kolovozu 2020. godine. Kako objašnjava Žic, taj rekord ukazuje na stabilnost i snažan interes za zlato kao investiciju, a očekuje da će se i nastaviti.
"Kada promatramo fundamentalne čimbenike koji utječu na cijenu zlata, moramo u obzir uzeti ratna zbivanja, geopolitičku nestabilnost, makroekonomske pokazatelje, kao i gospodarska očekivanja. Svi ti faktori upućuju da u 2024. godini možemo očekivati snažan rast cijena plemenitih metala", kaže Žic, s čime se slaže i Ivanović te dodaje da su novi čimbenici koji će utjecati na cijene zlata usporavanje gospodarske aktivnosti u SAD-u i potencijalna nova recesija koju najavljuju mnogi stručnjaci.
"U takvom okruženju, vrlo je izgledno kako će cijena zlata nastaviti svoj rast i iduće godine. Iako je ona nedavno probila svoj povijesni rekord, to je samo jedan u nizu rekorda koji će uskoro opet biti nadmašen. Koliko će cijena točno narasti i kojim tempom, nemoguće je sa 100-postotnom sigurnošću predvidjeti, no na temelju svih nabrojanih faktora u najgorem slučaju za ulagače u zlato očekujem stagnaciju cijene, a u najboljem rast u dvoznamenkastim postocima", kaže Ivanović.
Žic također kaže da su tijekom 2023. godine najznačajniji događaji koji su zlato držali na visokoj razini cijena bili kolaps američkog Silicon Valley Banka, sukobi u Izraelu i Gazi, a World Gold Council (WGC) procjenjuje da su geopolitičke (ne)prilike cijenu povećale između tri i šest posto. Dodatnih 10 posto rezultat je rekordne potražnje središnjih banaka, a stručnjaci iz WGC/a očekuju da će se taj trend nastaviti i u 2024. godini, objašnjava.
"Uz ratne sukobe, dodatni faktor geopolitičke nestabilnosti bit će izborni ciklusi u ključnim svjetskim ekonomijama među kojima su SAD, EU, Indija i Tajvan. Treba očekivati kako će investitori u zlatu potražiti priliku za obranu od nesigurnosti i balansiranje svog portfelja. Makroekonomska politika, odnosno očekivanje tržišta da će Fed i ECB rezati kamatne stope, već je velikim dijelom uračunata u sadašnju cijenu. No ako rez bude veći od očekivanih 25 bodova u prvom kvartalu, to bi također moglo pojačati interes za plemenitim metalima. S obzirom na to da se na globalnom tržištu zlatom trguje u dolarima, a na europskom u eurima, hlađenje dolarskog indeksa utjecat će na dodatni rast cijene zlata na europskom, a time i hrvatskom tržištu", zaključuje Žic.
Ivanović također kaže da će cijena zlata u 2024. godini biti direktno vezana za monetarnu politiku najmoćnijih gospodarstava svijeta, poglavito SAD-a.
"Kretanje cijene zlata u kratkom roku u pravilu negativno korelira s kretanjem američkih kamatnih stopa, iako je u dugom roku očit rastući trend bez obzira na kretanje kamata. S tim na umu, vrlo je izgledno kako nas u 2024. godini čeka popuštanje monetarne politike od Feda, to jest prestanak rasta kamatnih stopa te njihovo smanjivanje. Ako do toga dođe, možemo očekivati rast cijene zlata čak i u kratkom roku na razine od otprilike 2,2 tisuće dolara po unci. Ako pak do toga ne dođe, cijena zlata vjerojatno će ostati stabilna. No dolazak nove recesije i rast američkog javnog duga garantira da će Fed kad-tad morati spuštati kamatne stope, a tržište očekuje početak toga u 2024. godini, što je u prošlosti uvijek bio signal za nadolazeći rast cijene zlata", zaključio je Ivanović.