.webp){kind=icon}
Bugarska počinje prikupljati prihode od novog poreza na uvoz i tranzit prirodnog plina iz Rusije putem plinovoda, što je mjera koja je zbog energetske sigurnosti s dolaskom zime izazvala regionalnu buru.
Vlada u Sofiji očekuje primiti prve mjesečne uplate od pristojbe tijekom sljedećih 10 dana, prema riječima ministra financija Asena Vasileva. Porez, koji je na snazi od sredine listopada, namijenjen je povećanju prihoda i suzbijanju sposobnosti Rusije da financira svoj rat u Ukrajini.
Hoće li postići te ciljeve, još treba vidjeti. Mađarska koja se oslanja na ruski plin preko Bugarske tvrdi da je mjera nezakonita i želi da Europska unija provede istragu. Srbija i Sjeverna Makedonija također su izrazile zabrinutost.
Ruski energetski div Gazprom PJSC nije rekao hoće li platiti, postavljajući pitanje učinkovitosti mjere.
"Nadamo se da će se to dogoditi", rekao je Vasilev novinarima prošlog tjedna, govoreći o mogućem plaćanju Gazproma. "Nemojmo nagađati."
Rusija je prošle godine prekinula isporuku plina za domaće potrebe Bugarske nakon što je balkanska zemlja odbila platiti plin u rubljima, što je Moskva zahtijevala nakon početka rata. Ipak, Bugarska ostaje ključna tranzitna ruta za ruski plin prema regiji.
Bugarski produžetak plinovoda Turski tok ispod Crnog mora, koji Rusija koristi kako bi zaobišla tranzit kroz Ukrajinu, gotovo je u potpunosti u vlasništvu Gazproma putem dugoročnog ugovora.
Odbijanje plaćanja poreza postavljenog na 20 leva (11 dolara) po megavatsatu moglo bi dovesti do toga da Bugarska blokira ili povuče imovinu tvrtki koje ne plaćaju, počevši od bankovnih jamstava, izjavio je Vasilev prošlog mjeseca. Bugarsko ministarstvo financija i operater mreže Bulgartransgaz nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
"Odmah će doći do nagomilavanja kazni, budući da je malo vjerojatno da će se kupac ili dobavljač složiti da podnese dodatnu pristojbu, barem zasad", rekao je Alireza Nahvi, analitičar za plin u Bloomberg New Energy Financeu. "Ako dođe do smanjenja protoka, to će dovesti do povećane potražnje za alternativama poput LNG-a ili drugih regionalnih opskrba."
Bugarska, koja je prije rata u Ukrajini gotovo sav svoj plin dobivala iz Rusije, sada pokriva trećinu svoje godišnje potražnje dugoročnim ugovorom s azerbajdžanskim SOCAR-om. Također dobiva ukapljeni prirodni plin iz terminala u Grčkoj i Turskoj. Srbija također radi na dogovoru sa SOCAR-om, kao i na novoj plinovodnoj vezi s Bugarskom.
