.webp){kind=icon}
Globalna potražnja za naftom dosegnut će vrhunac u ovom desetljeću uslijed rastuće popularnosti električnih vozila i hlađenja kineskog gospodarstva, prognozirala je prvi put Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Takva prognoza, koja se također odnosi na korištenje ugljena i prirodnog plina, ne znači da je brzi pad uporabe fosilnih goriva neposredan. Nakon vrhunca će vjerojatno uslijediti uglavnom stabilna potrošnja uz određene oscilacije koja će trajati dosta godina s potražnjom previsokom da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupanj Celzija, navodi IEA.
Prema temeljnom scenariju, potkraj ovog desetljeća svijet bi mogao trošiti 102 milijuna barela nafte dnevno, a to bi onda palo na 97 milijuna barela dnevno do sredine stoljeća.
"Tranzicija na čistu energiju događa se diljem svijeta i nezaustavljiva je. Tvrdnje da nafta i plin predstavljaju siguran i pouzdan izbor za svjetsku energetsku i klimatsku budućnost djeluju slabije no ikad", izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
Potražnja za naftom u petrokemijskoj industriji, zrakoplovstvu i pomorskom prijevozu roba nastavit će rasti do 2050. godine, no to neće kompenzirati pad potražnje u cestovnom prometu uslijed zapanjujućeg rasta u prodaji električnih vozila", navodi IEA. U Kini, koja je godinama bila pokretač rasta u svjetskoj potrošnji nafte, potražnja će u idućim godinama oslabjeti te će ukupna potražnja na dulji rok padati, dodaje agencija.
Riječ je o sličnoj putanji za naftu kakva se predviđa za druga fosilna goriva.
"Mi smo na putu da vidimo vrhunac za sva fosilna goriva prije 2030. godine", najavljuje IEA. To je prvi put da svi scenariji koje je izradila ta agencija sa sjedištem u Parizu ukazuju na pad uporabe fosilnih goriva u bližoj budućnosti.
Scenarij na kojemu IEA temelji svoje prognoze odražava energetske politike vlada diljem svijeta i posljedice energetske krize. Drugi scenarij, koji bi podrazumijevao da će sve vlade ispuniti energetske i klimatske ciljeve u potpunosti i na vrijeme, predviđa potražnju za naftom na vrhuncu 2030. s količinom od 93 milijuna barela dnevno, a onda bi uslijedio pad na 55 milijuna barela dnevno u 2050. godini.
Tri scenarija uporabe fosilnih goriva u budućnosti
Konačno, najbolji i praktično nemoguć scenarij u kojem se uspijeva ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupanj bi podrazumijevao pad uporabe fosilnih goriva na 77 milijuna barela dnevno 2030. godine i onda daljnje smanjenje na 25 milijuna barela na dan tijekom 2050. godine.
No realnija je ocjena u izvješću koja kaže da će proces dekarbonizacije globalne ekonomije biti dug te će proizvođači fosilnih goriva ostati utjecajni još godinama.
Prema temeljnom scenariju, Rusija i OPEC će zadržati tržišni udio između 45 i 48 posto do kraja ovog desetljeća. Do sredine stoljeća to će narasti na 50 posto zbog veće proizvodnje u Saudijskoj Arabiji.
Rusija će pak do 2050. izgubiti oko trećine svoje proizvodnje ili 3,5 milijuna barela dnevno kako se suočava s poteškoćama u zadržavanju proizvodnje na postojećim poljima i razvoju novih velikih naftnih polja.
IEA očekuje da će u narednim godinama Iran i Venezuela moći povećati proizvodnju zahvaljujući postupnom popuštanju međunarodnih sankcija.
Ipak, s vremenom će moć glavnih proizvođača nafte padati, procjenjuje se.
"Potrošači imaju sve više opcija čiste energije koje su sve privlačnije", zaključuje IEA.
Prema novoj studiji sa Sveučilišta Exeter, svijet je već prešao točku zaokreta prema dominaciji solarne energije u budućnosti.
