Najveći udari cijena nafte u posljednjih 50-ak godina rezultat su sukoba na Bliskom istoku. Jedan takav upravo je u tijeku. Dok se Izrael priprema za kopnenu ofenzivu u Pojasu Gaze, pozornost je usmjerena na cijene nafte.
Vjerovali ili ne, ranih 1970-ih barel nafte koštao je 1,80 dolara. Prvi cjenovni šok dogodio se 1973. godine, kada su egipatske snage prešle Sueski kanal u Izrael kako bi zauzele Golansku visoravan. Sjedinjene Američke Države pomogle su Izraelu. Arapske zemlje uvele su embargo na izvoz nafte. Cijena je skočila.
Drugi šok bila je Iranska revolucija 1979. godine. Zatim je uslijedio iransko-irački rat 1980. U tom razdoblju, od rujna 1978. do listopada 1980. godine, proizvodnja nafte pala je s 9,3 milijuna na 600 tisuća barela. Cijena je već premašila 20 dolara po barelu.
Sljedeći šok koji je udvostručio cijenu i odveo je na 40 dolara po barelu bio je Zaljevski rat. Nafta je najvišu cijenu dosegnula 2008. godine tijekom svjetske financijske krize. Tada je barel dosegao 140 dolara i ta količina dosad nije nadmašena.
Bloomberg
Odrčić: Cijena nafte kretat će se između 85 i 90 dolara po barelu
Najnoviji sukob odmah je poskupio naftu za pet posto. U ponedjeljak je cijena premašila 88 dolara po barelu s blizu 84,5, koliko je iznosila u petak, prije napada Hamasa na ciljeve u Izraelu.
Sljedećih dana cijena je popustila jer je sukob ostao obuzdan, a strahovi da bi rat između Izraela i Hamasa mogao destabilizirati Bliski istok i smanjiti globalnu opskrbu neutralizirani su znakovima slabe potražnje.
No u petak je cijena opet porasla i premašila 91 dolar, a najavljena izraelska kopnena ofenziva u Pojasu Gaze zakomplicirala je situaciju. Jučer je cijena ostala iznad 90 dolara po barelu.
Ivan Odrčić, voditelj analitičkog tima za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije, iz nekoliko razloga ne očekuje snažne oscilacije svjetske cijene nafte. Prvi je razlog smanjenje proizvodnje nafte OPEC-a u posljednja dva desetljeća, s 50 posto 2000. godine na 37 posto danas, što je smanjilo politički i gospodarski utjecaj tih zemalja na globalnoj razini.
Ivan Odrčić | Bloomberg Adria TV
"Drugo, unatoč povećanju proizvodnje iz Rusije u istom razdoblju, utjecaj proizvodnje u SAD-u i drugih prozapadnih zemalja je veći, što znači da danas postoji više manevarskog prostora za smirivanje globalnih cijena sirove nafte nego prije", kaže Odrčić.
Dodaje da je kineska potražnja znatno oslabjela, a njezini srednjoročni gospodarski izgledi jednako su slabi, što cijene nafte također gura nadolje.
"Ako se sve uzme u obzir, vjerujemo da će globalna cijena sirove nafte tipa Brent do kraja 2023. biti relativno stabilna, odnosno kretati se od 85 do 90 dolara po barelu", kaže Odrčić.
Širenje sukoba značit će svjetsku recesiju
Širi rat na Bliskom istoku rizik je koji bi svjetsko gospodarstvo mogao gurnuti u recesiju, navodi Bloomberg Economics.
Kako se to ne bi dogodilo, ovaj vikend pojačana je diplomacija. Pogotovo ona američka. Državni tajnik Anthony Blinken boravio je ovog vikenda na Bliskom istoku, neslužbeno je stupio u kontakt čak i s iranskim vlastima (pristašama Hamasa). Najavljeno je da će Joe Biden ovih dana posjetiti Izrael, a za danas je potvrđen posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza. Glavni cilj diplomacije u ovom trenutku je održati sukob teritorijalno ograničenim i ne dopustiti regionalni požar.
"Bio bih iznenađen da diplomacija funkcionira", rekao je Vivek Dar, direktor istraživanja rudarstva i energetike u Commonwealth Bank of Australiji, o američkim diplomatskim naporima na Bliskom istoku. "Teško je vidjeti da Izrael odgađa svoju kopnenu invaziju na neodređeno vrijeme."
Najveći strah je od uplitanja Irana u sukob, a iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian upozorio je da postoji opasnost od širenja sukoba ako Izrael nastavi ofenzivu.
Bloomberg
Rekao je da Hezbollah, libanonska militantna skupina, također ima "osmišljene" i "pripremljene" scenarije ako Izrael ne prekine napade na Gazu te da je "njihov prst na obaraču".
Upozorenja dolaze nakon što je Izrael rekao da su njegove snage potpuno spremne za kopnenu invaziju na sjever Gaze. Izraelske obrambene snage objavile su da se vojska priprema "proširiti ofenzivu zajedničkim i koordiniranim napadom iz zraka, mora i kopna".
S druge strane, svaka akcija koja uključuje Teheran mogla bi ugroziti prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, vitalni kanal koji transportira veliki dio svjetske sirove nafte, a koji je iranska vlada prethodno prijetila zatvoriti.
Islamska Republika postala je glavni izvor dodatne sirove nafte ove godine, olakšavajući inače skučena tržišta, ali dodatne američke sankcije Teheranu mogle bi ograničiti te isporuke.
Na koje druge cijene treba pripaziti?
I dok se SAD bori izbjeći širi rat, Bloomberg analizira koje su dionice najuže povezane s Izraelom najizloženije sukobu.
Dionice kompanija za generičke lijekove
Globalni proizvođači generičkih lijekova kao što su indijski Sun Pharma, Dr. Redis, Lupin i Torrent povezani su s izraelskim farmaceutskim divom Taro Pharmaceutical.
Dionice tehnoloških tvrtki
Dionice kompanija poput Nvidije, Applied Materialsa, TSMC-a i Samsunga ovisit će o planovima Intela. Naime, tvrtka Mobilay koja proizvodi tehnologiju za automatska vozila, ima sjedište u Jeruzalemu, a u većinskom je vlasništvu Intela.
Obrana, kibernetička sigurnost, robe
Treba paziti na obranu, kibernetičku sigurnost i zalihe gnojiva jer je izraelska luka Ašdod, smještena sjeverno od Gaze, ključno središte izvoza gnojiva te je sada do tri posto globalne opskrbe u opasnosti.
Osim na cijenu nafte, potezi Izraela utjecat će na cijenu dijamanata i zlata.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...