.webp){kind=icon}
Ruski je predsjednik Vladimir Putin pronašao novo oružje protiv europskih zemalja koje podupiru Ukrajinu, kazahstansku naftu, i to ga neće koštati gotovo ništa.
Dok prijelazno razdoblje na uvođenje europskog embarga na rusku naftu prolazi, a skupina najrazvijenijih zemalja G7 razmatra kako ograničiti cijenu izvezene ruske nafte, Putin je već krenuo u osvetničku akciju. Sud u Novorosijsku je konzorciju kaspijskog naftovoda CPC naložio zaustavljanje isporuke iz crnomorskog izvoznog terminala na jedan mjesec kao kaznu za kršenje regulative o nadzoru curenja nafte.
Iz ruske je perspektive ljepota poteza u tome što nije zaustavljen izvoz ruske nafte, već one iz Kazahstana. Gotovo je milijun i pol barela dnevno zaustavljeno bez ikakva troška za Rusiju.
Oko dvije trećine te nafte završava u Europi.
Oko dvije trećine nafte koja se izvozi naftovodom konzorcija CPC završi u Europi
Nakon što je više od dva desetljeća funkcionirao praktično besprijekorno, terminalu CPC-a se od napada Putina na Ukrajinu dogodilo već više incidenata. Prvo je probleme na tankovima za utovar izazvala oluja, zatim je pregled morskog dna pronašao minu iz Drugoga svjetskog rata, a sada su otkriveni propusti u primjeni regulative o reakciji na curenje nafte.
Kazahstan se na CPC oslanja za izvoz 80 posto svoje nafte, dok od ukupne količine koja prolazi naftovodom samo deset posto otpada na rusku naftu koja se ionako može drugdje preusmjeriti.
No za Europu je gubitak milijun barela dnevno ozbiljan udarac, pogotovo ako se obustava transporta odulji, a Rusija jednostavno može nastavljati kažnjavati zapadne protivnike poticanjem rasta cijena nafte, što istodobno povećava prihode Moskve.
U razgovoru s vladinim dužnosnicima u petak, koji je prenosila ruska televizija, Putin je rekao da će zapadno inzistiranje na sankcijama polučiti katastrofu za globalno tržište energenata.
"Sankcije nametnute Rusije nanose puno više štete onima koji su ih nametnuli. Nastavak takve politike može, bez pretjerivavnja, dovesti do katastrofe za globalno tržište energenata", naglasio je ruski predsjednik.
Od ponedjeljka na 10 dana zatvara se protok plina Sjevernim tokom 1 zbog održavanja, no Nijemci strahuju da plin nakon toga više neće poteći. U tom bi slučaju njemački kancelar Olaf Scholz vjerojatno povukao izvanredne mjere poput ograničavanja potrošnje ili spašavanja tvrtki.
"Jesmo li zabrinuti? Naravno da jesmo. Bilo bi naivno ne biti zabrinut", izjavio je glavni izvršni direktor njemačkog kemijskog diva Evonik Christian Kullmann.
