Unatoč obvezivanjima vlada da će smanjiti subvencije za fosilna goriva, najnovije izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da to i nije baš tako te da su različiti oblici subvencija prošle godine prouzročili rekordni iznos od 1,3 bilijuna dolara.
Analiza MMF-a usredotočila se na izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u 170 država. One izravne su se više no udvostručile od prethodne analize iz 2020. godine popevši se s 500 milijardi dolara na 1,3 bilijuna.
Jedan od razloga je to što su vlade žurile ublažiti inflatorni učinak nakon ruske invazije na Ukrajinu i rasta potražnje poslije pandemije. Izravne subvencije su dolazile u obliku reguliranih cijena postavljenih ispod onih na međunarodnoj razini ili u obliku subvencioniranja računa za energiju.
Kad je riječ o neizravnim potporama, što uključuje preniske naknade za zaštitu okoliša ili izostanak oporezivanja potrošnje kod fosilnih goriva ukupno se iznos subvencija penje na sedam bilijuna dolara što je dva bilijuna dolara više no u 2020. godini.
Slične je zaključke u zasebnom izvješću imao kanadski Međunarodni institut za održivi razvoj (IISD).
Očito je riječ o velikom iskoraku između javno obznanjenih ciljeva smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i djelovanja vlada.
"Preplavljeni smo izjavama o predanosti postupnom istiskivanju fosilnih goriva, ali postoji ozbiljna suša u implementaciji tih najava", kazao je Christopher Beaton koji se na IISD-u bavi proučavanjem potrošnje održive energije.
Istaknuo je da se u posljednja dva desetljeća, na međunarodnoj razini, išlo unatrag.
Naravno da takav razvoj situacije ima ozbiljne negativne posljedice na nastojanja da se smanji globalno zagrijavanje.
Ako se ispuštanje stakleničkih plinova nastavi klima će samo postajati sve nestabilnija, a subvencioniranje fosilnih goriva povećava rizike.
"Subvencije vezane za fosilna goriva drže cijene na nižim razinama što povećava potrošnju čime se potiču novi projekti koji se inače ne bi dogodili", smatra Beaton.
Po MMF-u, kada bi se dokinule izravne subvencije za fosilna goriva i nametnulo oporezivanje negativnih učinaka na okoliš, to bi do 2030. umanjilo emisije ugljičnog dioksida za 34 posto u odnosu na razinu iz 2019. godine.
.webp){kind=icon}
