Klimatske promjene ugrozile europsku prometnu žilu kucavicu

Rijeka Rajna stoljećima je služila kao pouzdana plovidbena ruta i poticala stvaranje industrijskih divova duž njezine obale. Međutim, ti su dani na zalasku, a situacija postaje još hitnija jer njemačke vlasti nemaju adekvatnog odgovora.

Vodostaj redovito opada na razine koje od kasnog ljeta do jeseni ometaju plovidbu. To tvrtke duž najvažnije europske trgovinske rute prisiljava da se prilagode, što ističe da klimatska kriza pogađa čak i napredne industrijske ekonomije.

BASF logistiku preusmjerava na vlakove i kamione. Proizvođač plastike Covestro ima planove za iznenadne situacije koji uključuju prebacivanje dijela proizvodnje u Belgiju. Proizvođači pohranjuju zalihe, javna poduzeća skladište dodatno gorivo, a prijevoznici su počeli obnavljati flotu teglenica koje mogu ploviti plićinom.

Cilj tih skupih i kompliciranih privremenih rješenja je izbjegavanje masovnih prekida zbog problema s ključnom prometnom arterijom. Taj problem postaje sve češći uslijed toplijih zima koje znače manje snijega za održavanje razine tijekom suhih ljetnih mjeseci.

Barža prolazi Rajnom u Niersteinu, Porajnje-Falačka | Bloomberg

Nakon što su nemilosrdne vrućine opustošile Južnu Europu, rijeka Rajna kod Kauba, ključna točka zapadno od Frankfurta, je ovog ljeta dosegnula razine zbog kojih neki brodovi mogu prevoziti samo oko polovice uobičajenog tereta. Iako su nedavne kiše olakšale situaciju, čak i male promjene mogu imati velik utjecaj. Prema Florianu Röthlingshöferu, direktoru švicarskih riječnih luka Rajne, pad od 10 centimetara znači da se može prevoziti oko 100 tona manje tereta po brodu.

Vodostaj Rajne | Bloomberg

"Ono što danas možda doživljavamo kao iznimku, u budućnosti će postati norma. S tim će se pojaviti više ograničenja", izjavio je u intervjuu Christoph Heinzelmann, direktor Njemačkog saveznog vodnog inženjerskog i istraživačkog instituta.

Obnova flote Rajne s 8900 brodova za plovidbu plitkim vodama mogla bi koštati oko 90 milijardi eura. Međutim, to je samo dio troškova održavanja trgovačkog prometa. Tu su i dodatne zalihe i potrebni prostor za njih, kao i vladini planovi za preuređenje rijeke.

Rajna između gradova Sankt Goarshausen i Kaub, gdje se pomno prate vodostaji | Bloomberg

Već dugi niz godina traje rad na inicijativama koje obuhvaćaju sustave za rano upozoravanje i sigurnije putovanje na dionici dugoj 50 kilometara. Ona se proteže od barokne palače Biebrich blizu Mainza do Kauba, uključujući i legendarnu stijenu Lorelei. Njemačka vlada procjenjuje da će taj projekt koštati 180 milijuna eura.

Nakon prošlogodišnje suše, administracija kancelara Olafa Scholza pokušala je ubrzati napore, ali sada je to zapelo zbog unutarnjih sukoba i birokratske inertnosti, što dodatno otežava izazove s kojima se najveća europska ekonomija suočava.

Brodarska industrija zabrinuta je zbog utjecaja na plovidbu važnim dijelom rijeke

Rajna se proteže gotovo 1300 kilometara od švicarskih Alpa kroz industrijsko središte Njemačke prije nego što se ulije u Sjeverno more kod nizozemske luke Rotterdam. Njome se preveze više od 10 posto švicarske trgovine i godišnje oko dvije tone po stanovniku Njemačke. To je sada ugroženo.

Prema Dennisu Meissneru, prognostičaru Njemačkog saveznog hidrološkog instituta, u kasno ljeto, otapanje snijega više ne igra značajnu ulogu za Rajnu, a opskrba vodom ove godine iscrpljena je čak i ranije. "Tako visoke temperature uglavnom su uzrok niskog vodostaja", rekao je.

Prvo upozorenje stiglo je 2018. godine, kada je Rajna dosegnula povijesno niske razine i promet na rijeci gotovo prestao. To je smanjilo njemačku industrijsku proizvodnju za pet milijardi eura. Od tada su razine vode češće ograničavale kapacitet. Prema njemačkoj statističkoj agenciji, prošle godine Njemačka je zabilježila najniži obujam trgovine na Rajni i drugim vodama u unutrašnjosti od 1990. godine.

Rijeka je uglavnom nezamjenjiva za lokacije poput BASF-ove ogromne tvornice u Ludwigshafenu. Najveća kemijska tvornica na svijetu, koja se prostire na 10 četvornih kilometara uz rijeku, svakodnevno ukrca i iskrca oko 15 barži, što čini oko 40 posto njezine transportne količine. BASF koristi sustav ranog upozorenja koji predviđa probleme šest tjedana unaprijed. Sve se više okreću prijevozu željeznicom i dodaju točke utovara kako bi bili fleksibilniji.

Rajna u BASF-ovu pogonu u Ludwigshafenu | Bloomberg

Najveća njemačka čeličana još je više izložena. Smješten u Duisburgu na ušću rijeka Rajne i Ruhr, tvornica Thyssenkrupp zahtijeva 60 tisuća tona sirovina dnevno. Zaustavljanje barži zahtijevalo bi 2000 kamiona, a prema izjavi glasnogovornice tvrtke, potpuno napuštanje Rajne nije izvedivo. Barže na rijeci ostaju "najučinkovitiji, najekonomičniji i najekološkiji način prijevoza", kaže.

Covestrove tvornice u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija putem Rajne dobivaju većinu sirovina i prevoze oko trećinu gotovih proizvoda. Tvrtka ima poseban tim koji reagira kada vodostaji postanu kritični. Mjere uključuju unajmljivanje više brodova kako bi se omogućio lakši teret i prebacivanje proizvodnje na druge lokacije u Njemačkoj i Belgiji.

Tvrtke nemaju puno izbora osim ulagati kako bi osigurale poslovanje. Glavna strategija su gomilanje zaliha i ugradnja što više redundancije u logističke operacije. Tvrtke za prijevoz robe naručuju redizajnirane barže poput Stolt Ludwigshafena. Brod dug 135 metara širi je od uobičajenih verzija i može sigurnije ploviti plitkim vodama.

Međutim, prelazak na takve brodove košta najmanje 10 milijuna eura po brodu. To predstavlja visoke troškove, a prijelaz tek započinje. Prijevoznik HGK u Kölnu upravlja s 350 barži na Rajni i drugim europskim rijekama, ali samo četiri su broda prilagođena niskim vodostajima, dok su tri još u izgradnji.

Postoji i ograničen kapacitet. Nizozemski brodograditelj De Gerlien van Tiem koji je izgradio dva broda za Covestro kaže da je bukiran do kraja sljedeće godine.

Trošak prijevoza benzina iz Nizozemske u Karlsruhe, Baden-Württemberg

Politička podrška u skorije vrijeme nije vjerojatna. Planovi za olakšavanje plovidbe Rajnom upleli su se u prepirke između triju stranaka u Scholzovoj vladajućoj koaliciji.

Vodeni putovi još nisu u potpunosti uključeni u zakon koji je osmišljen da ubrza odobrenje ključnih infrastrukturnih projekata jer su se Zeleni suprotstavili liberalima zbog brige o ekološkom utjecaju iskopavanja. Bez zakonodavstva koje ublažava uska grla, iskopavanje ključnog srednjeg dijela Rajne neće se dogoditi najranije do 2030. godine, prema njemačkom udruženju unutarnje plovidbe BDB.

Produbljivanje plovnih kanala oko Kauba i dalje predstavlja ključan prometni projekt Njemačke, a inicijativa i dalje profitira od napora vlade da postavi četverogodišnje ograničenje za određene postupke odobravanja, rekao je glasnogovornik ministarstva prometa na upite Bloomberga.

Dio korita rijeke Rajne u Dusseldorfu prošlog kolovoza | Bloomberg

Iako se Njemačka obvezala povećati unutarnju plovidbu i željeznički teret kako bi "očistila" svoj prometni sektor, to ne potkrepljuje svojim djelima. Prema dugoročnom planu troškova vlade, očekuje se da će do 2030. godine investirati 270 milijardi eura u prometnu infrastrukturu. Gotovo polovica tog iznosa namijenjena je cestama, dok manje od 10 posto ide na vodene putove.

U studenom prošle godine, kada je Rajna ponovno bila pogođena sušom, ministarstvo prometa sazvalo je takozvanu komisiju za ubrzanje. Ta komisija sastojala se od predstavnika saveznih i državnih vlada, proizvođača uz Rajnu te okolišnih grupa. Prijedlozi su trebali biti predstavljeni do sredine 2023. godine, no sada se očekuju u rujnu.

Za razliku od sporog pristupa Njemačke, Švicarska je već provela iskopavanje kako bi olakšala pristup svojim lukama na Rajni. Plan je temeljen na izvještaju o klimi iz 2014. godine, odobrenje je dobiveno 2017. godine, a projekt je završen u veljači 2019. godine.

Dok koalicija Scholza tvrdi da želi preuzeti vodeću ulogu u klimatskoj politici, prema riječima Claudie Kemfert, profesorice eneromske ekonomije na DIW istraživačkom institutu u Berlinu, to ne provodi dovoljno brzo.

"Trenutno nijedna država ne djeluje s potrebnom hitnošću. Nažalost, čak ni Njemačka", rekla je. "Imamo ogromnu obvezu jer proizvodimo velike emisije stakleničkih plinova i ne ispunjavamo svoju odgovornost prepoznavanja te klimatske krize kao stvarne."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar