.webp){kind=icon}
Prije tri desetljeća, Europa je odlučila otvoriti energetsko tržište većoj konkurenciji kako bi se osigurale čim povoljnije cijene za potrošače.
Sada se zbog krize u odnosima s Rusijom stvar potpuno preokrenula. Vlade shvaćaju da energetsku sigurnost ne mogu ostaviti samo u rukama tržišta.
"Ovo je tek početak rastućih intervencija vlada na tržištu", izjavio je čelni čovjek energetske konzultantske kuće Gas Vista Leslie Palti-Guzman.
Razlozi intervencija mogu biti različiti, no svi su ukorijenjeni u istome, a to je nedostatak energije. Rusija ograničava opskrbu Europske unije (EU), Francuska se nosi s problemima sve starijih nuklearnih elektrana, cijene plina na referentnom europskom tržištu u Nizozemskoj osam su puta veće od dosad uobičajenih, a trgovanje električnom energijom pokazuje kako bi se krizno stanje moglo razvući na iduću godinu jer su cijene za isporuke u 2023. šest puta veće od petogodišnjeg prosjeka u Njemačkoj koja je najveće europske tržište.
"Postoji granica do koje se ova situacija može izdržati. Tržište se neće uravnotežiti do 2024. godine. Dotad će financijske napetosti ustrajati", izjavio je energetski analitičar Gergely Molnar iz Međuarodne energetske agencije (IEA).
Rast cijene električne energije u Francuskoj
Uska grla i rastuće cijene europske vlade guraju na intervenciju.
"Možda neće doći do nacionalizacija, ali ne bih isključio da Vlade preuzmu znatne udjele u nekim tvrtkama, posebice ako cijene u idućoj godini ili dvije ostanu visoke", rekao je Jonathan Stern iz oksfordskog Instituta za energetske studije.
