.webp){kind=icon}
Aktivisti Greenpeacea upozoravaju da se nova europska infrastruktura za ukapljeni prirodni plin, izgrađena u rekordnom vremenu kako bi se ublažila energetska kriza, može pretvoriti u ozbiljan problem u odnosu na klimatske ciljeve koje Europska unija (EU) želi ostvariti.
Osam novih LNG terminala je odobreno u EU-u, a 38 novih je u pripremi, što sve skupa dovodi do emisije 950 milijuna tona ugljikova dioksida svake godine, navodi ta organizacija.
To je trećina ukupnih emisija u EU-u u 2019. godini.
Podsjetimo, Hrvatska radi na udvostručenju kapaciteta LNG terminala na Krku.
Ta bi količina emisija, doduše, bila ispuštena i da se koristi ruski prirodni plin, no sada je rizik da nova infrastruktura dovede to strukturalno prevelikih isporuka kako pojedine zemlje žure sklopiti nove dugoročne ugovore.
"Ovakva izgradnja infrastrukture nije racionalna. Zamjenjivanje ruskog plina LNG-om potiče ozbiljnu zabrinutost oko energetske tranzicije u EU-u s fosilnih goriva", upozorava Greenpeace.
Dužnosnici EU-a pak govore da je infrastruktura za fosilna goriva privremena dok se ubrzava izgradnja pogona na obnovljive izvore.
Glavni europski kupci LNG-a
Prošle je godine u EU-u došlo do suprotne pojave u odnosu na globalno povećanje emisija stakleničkih plinova.
"Unatoč krizi, uspjeli smo održati gospodarstvo na putanji rasta i smanjiti emisije stakleničkih plinova", kazala je ovoga tjedna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Sada je bitno ubrzati rad na obnovljivim izvorima, dodala je.
Njemačka se snažno oslanjala na uvoz plina iz Rusije koji je predstavljao 55 ukupnog uvoza, a od ruske invazije na Ukrajinu u funkciju je stavila tri plutajuća LNG terminala, dok se novi pripremaju, uključujući jedan kopneni.
Vlada navodi kako je potrebno devet LNG terminala za zamjenu ruskog plina do 2030. godine. Javnost to uglavnom podržava, no planovi za terminal kod baltičkog otoka Rügen nailaze na opiranje i zabrinutost zbog utjecaja na okoliš i turizam.
"Industrija fosilnih goriva cinično je kapitalizirala invaziju na Ukrajinu. Vlade moraju biti predvodnice u borbi protiv klimatskih promjena, a ne u službi plinskih tvrtki", rekla je predstavnica Greenpeaceove klimatske i energetske kampanje u EU-u Silvia Pastorelli.
