text size
Čelnici najrazvijenijih zemalja svijeta postigli su dogovor da ubrzaju smanjenje uporabe fosilnih goriva, no nisu se uspjeli dogovoriti o roku za potpunom odustajanju od ugljena.
Skupina G7 istodobno je ostavila vrata otvorena za nove investicije u prirodni plin.
U priopćenju nakon sastanka ministara energetike i okoliša u sjevernojapanskom Sapporu stoji da je cilj ubrzanog smanjenja uporabe fosilnih goriva dekarbonizacija i nulta neto emisija ugljičnih plinova u energetskom sektoru do 2050.
Poruka G7 važna je i za globalnu agendu razgovora o energetskim i klimatskim ciljevima, no izostanak dogovora o ugljenu može oslabiti globalnu odlučnost uoči idućeg svjetskog klimatskog summita u organizaciji Ujedinjenih naroda kasnije ove godine u Dubaiju. Na tom skupu očekuje se snažan pritisak za izlazak iz fosilnih goriva.
Dokument iz Sappora također dopušta nove investicije u prirodni plin kako bi se reagiralo na moguće manjkove na tržištu ako su u skladu s klimatskim ciljevima. No, ekološki aktivisti smatraju da je to korak natrag u odnosu na namjere iskazane prošle godine o prekidu javne potpore takvim investicijama osim u specifičnim situacijama, a i tada samo ako su u skladu s ciljem od maksimalnog globalnog zatopljenja od 1,5 stupanj celzija do kraja stoljeća.
Po riječima francuske ministrice Agnes Pannier-Runacher, dogovor implicitno podrazumijeva izostanak investicija u istraživanje novih zaliha plina.
G7 je pozvao i na ubrzanje instaliranja pogona na obnovljive izvore. Cilj je najrazvijenijih zemalja povećati kapacitet solarnih elektrana na više od 1.000 gigavata te pučinskih vjetroelektrana na 150 gigavata do kraja ovoga desetljeća.
To bi trebalo utrostručiti snagu solarnih elektrana iz 2021. i sedam puta povećati kapacitet odobalnih vjetroelektrana.
To nisu nikakvi novopostavljeni ciljevi, upozorava Maria Pastuhova iz energetskog think-tanka E3G.
.webp){kind=icon}
