.webp){kind=icon}
Vlada SAD-a potiho potiče poljoprivredne i prijevozničke tvrtke na kupuju i prijevoz veće količine ruskoga umjetnog gnojiva jer su sankcije protiv Rusije dovele do snažnog pada ponude i rasta cijena hrane, ističu izvori bliski razgovorima.
Napori su dio složenih pregovora u koje su uključeni i Ujedinjeni narodi (UN) radi povećanja dobave umjetnih gnojiva, žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i Ukrajine.
Američki i europski dužnosnici optužili su Moskvu za korištenje hrane kao oružja jer omogućuje njen izvoz iz Ukrajine. Rusija to odbacuje govoreći kako su za poremećaj u opskrbi krive sankcije.
Premda su Europska unija (EU) i SAD odlučili dopustiti iznimku u poslovanju s Rusijom kad je riječ o trgovini umjetnim gnojivom, čega je Rusija jedan od glavnih svjetskih proizvođača, mnogi prijevoznici, banke i osiguravatelji nastoje ostati po strani u strahu od optužbi za kršenje sankcija. Ruski je izvoz umjetnih gnojiva ove godine pao 24 posto i sada se SAD našao u pomalo apsurdnoj situaciji sa željom povećanja ruskog izvoza.
Ovaj primjer dobro oslikava izazov pred Washingtonom i zapadnim saveznicima koji žele jačati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, a istodobno i umanjiti kolateralnu štetu za globalno gospodarstvo koje je poprilično ovisno o robama iz Rusije poput plina, nafte, umjetnog gnojiva ili žitarica.
Bloomberg
SAD je ovog mjeseca poslao predstavnika na pregovore u Moskvi koje vodi UN, navode anonimni izvori bliski temi. Bijela kuća nije željela ništa komentirati.
Moskva od SAD-a traži jamstva da kupci i prijevoznici gnojiva i žitarica neće biti podvrgnuti sankcijama, sugerirajući kako je to i uvjet za deblokadu ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
"Za Rusiju je važno da SAD pošalje jasan signal kako su ti trgovački dogovori dopušteni i u interesu sigurnosti globalne opskrbe hranom", rekao je Ivan Timofejev iz Ruskog vijeća za međunarodne odnose, što je think tank koji je osnovao Kremlj.
Prijevozničke tvrtke zbog sankcija i zabrinutosti oko sigurnosti izbjegavaju Crno more, a gospodarstvenici tvrde kako će trebati čvršća međunarodna akcija radi pružanja dovoljno uvjerljivih jamstva.
