Europska unija (EU) je ove godine bitno srezala ovisnost o ruskim energentima zabranivši uvoz ugljena dok se sprema početak primjene embarga na uvoz nafte od 5. prosinca.
No u slučaju jednog energenta uvoz raste i malo je vjerojatno da će ga EU odlučiti bojkotirati.
Uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) povećan je za 40 posto u godini dana dok se kupci bore kompenzirati nedostatak dobave plinovodima. To se čini kao gorka pilula mnogima u EU-u koji je uveo sankcije kako bi smanjio prihode ruskog vojnog stroja.
U razdoblju od siječnja do rujna EU je potrošio rekordnih 12,5 milijardi eura na ruski LNG, što je pet puta više no u istom razdoblju lani.
Rastuća potražnja u zemljama poput Francuske i Belgije pomogla je Rusiji postati dobavljač broj dva LNG-em Sjeverozapadne Europe, u količini dosta iza SAD-a, no ispred Katara, pokazuju transportni i lučki podaci.
"Ruski LNG mora nastaviti dolaziti. Trebamo ga radi globalne ravnoteže u opskrbi budući da je već dovoljno nategnuta. Mislim da su mnoge europske zemlje spremne zažmiriti na tu vrstu uvoza", izjavila je Anne-Sophie Corbeau sa Sveučilišta Columbia.
Među europskim su zemljama samo Ujedinjeno Kraljevstvo i baltičke zemlje zaustavile uvoz ruskog LNG-a.
Potpuni embargo na ruski plin nikad nije bio ozbiljna opcija s obzirom na manjak globalne ponude. Ipak, EU pokušava naći alternativne izvore.
Sada ruski plin predstavlja manje od 10 posto opskrbe tim energentom u EU-u dok je prošle godine to bilo više od trećine. No udio LNG-a u tome je gotovo polovica.
Isporuke ruskog LNG-a nisu ujednačene po Europi, a ove je godine u Belgiji zabilježena dvostruko veća isporuka no lani, dok je u Francuskoj rast 60 posto.
Većina globalne dobave LNG-a vezana je za dugoročne ugovore, uglavnom u sklopu velikih multinacionalnih tvrtki koje nisu pod nadzorom države.
Francuski TotalEnergies ima 20 posto udjela u Jamalu koji je najveći proizvođač LNG-a u Rusiji. Premda je francuska tvrtka zaustavila nove investicije u Rusiju i prodala nešto od tamošnje imovine, odlučila je ostati u Jamalu kako bi osigurala opskrbu plinom za Europu.
Ruski Gazprom, glavni opskrbljivač Europe plinovodima, također je odlučio uključiti se u slanje LNG-a u EU. Premda većina brodova odlazi na azijske destinacije, s ruske baltičke obale su krenule prve isporuke LNG-a za Grčku.
Naravno, sve ovo ne znači da Rusija u nekom trenutku neće odlučiti smanjiti opskrbu LNG-om kao što je to učinila plinovodima.
Utjecaj izvoza ruskog LNG-a na ruski proračun nije sasvim jasan, no jasno je da Moskva nastoji povećati porez na dobit izvoznika tog energenta.
Zasad se čini da EU nema baš puno mogućnosti no nastaviti kupovati ruski LNG.
"Tržište plinom ostat će napeto dok količine novog LNG-a ne postanu dostupne, i to najranije 2025. godine. Teško da bi se u EU-u stvorio konsenzus oko sankcija na ruski LNG", kaže konzultantica Kate Dourian koja je i članica Instituta za zemlje Arapskog zaljeva iz Washingtona.