.webp){kind=icon}
Prošlog studenog u Glasgowu, svjetski čelnici za klimu sudjelovali su u žestokoj raspravi o tome treba li konačni nacrt sporazuma sa summita uključivati obećanje o "postupnom ukidanju" ili "postupnom smanjenju" ugljena. Godinu dana kasnije, prikladniji izraz vjerojatno bio bi "postupno povećanje" korištenja ugljena.
Čak i u vremenima kad je svijet sve pogođeniji poplavama, sušama i olujama uzrokovanim klimatskim promjenama, gorivo koje najviše pridonosi zagrijavanju planeta doživljava renesansu. Globalna proizvodnja električne energije iz ugljena mogla bi biti rekordna drugu godinu zaredom i ostati najveći svjetski izvor električne energije. Potrošnja ugljena porasla je u Europi u pokušajima da se nadomjesti ruski plin, a najveći svjetski proizvođač Kina vadi rekordne količine ugljena iz rudnika kako bi se izolirala od nestabilnih globalnih energetskih tržišta.
Cijene izvezenog ugljena porasle su najviše do sada, a terminski ugovori sugeriraju kako će ugljen ostati na povijesno visokim razinama i u godinama koje dolaze. I dok su planovi za ulaganja u nove rudnike i elektrane na ugljen tek djelić onoga od prije nekoliko godina, činjenica da tvrtke još uvijek ulažu u nove projekte alarmantna je klimatskim znanstvenicima. Oni tvrde kako se gorivo treba postupno ukinuti do 2040. godine kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. Dok se političari i aktivisti ovog vikenda okupljaju u egipatskom ljetovalištu Sharm El-Sheikh kako bi konsolidirali rad glazgovskog, pariškog i ostalih summita COP-a, svijet očito još nije spreman prestati koristiti ugljen.
"U ovom trenutku vrlo je važno hoće li ugljen i plin dosegnuti nove rekordne cijene ove godine i dokle će stići emisije zagađenja iz energetskog sektora. Energetski sektor najvažniji je za smanjenje emisija u ovom desetljeću. To znači da je ovo puno više od hira, ovo je trenutak u kojem se vlade moraju uozbiljiti", rekao je Dave Jones, vodeći analitičar Embera u Londonu.
Za najveće proizvođače ugljena koji su naviknuli biti boksačka vreća za ekologe, ova godina nije bila samo profitabilna, već rijetka i dobrodošla prilika da podsjete svijet na vrijednost jeftine i pouzdane energije koju pruža ugljen.
"Dekarbonizacija je neophodna, ali mora se odvijati na odgovoran i koordiniran način, nastavljamo tvrditi kako će taj put trajati desetljećima, a ne godinama. Tradicionalni izvori energije poput ugljena ključni su za pružanje pouzdane osnovne energije", rekao je Mark Vaile, predsjednik australske rudarske kompanije Whitehaven Coal.
Nestašice energije iz drugih izvora, nakon mjeseci pada ponovno je oživio proizvodnju električne energije iz ugljena
Ugljen je dugo bio predmet kontroverzi. Jeftin za rudarenje, lak za transport i jednostavan za spaljivanje. U industrijsko doba zacrnio je nebo i zagušio pluća mnogima. Čak i nakon što je tehnologija smanjila izravno onečišćenje zraka, ugljen je nastavio biti vodeći izvor stakleničkih plinova u atmosferi jer ispušta više ugljičnog dioksida od nafte ili prirodnog plina, a njegovo rudarenje oslobađa bujice još snažnijeg metana.
Kako bi svijet dosegnuo nultu stopu korištenja ugljena do 2050. godine, Međunarodna agencija za energiju kaže kako se elektrane na ugljen moraju ukinuti u razvijenim zemljama do 2030. godine, a u ostatku svijeta do 2040. godine. Predviđene su i stotine milijardi dolara investicija u tvornice bez ugljena do sredine stoljeća, dok najveći proizvođači poput Kine i Indije napreduju s planovima za uvođenje golemih novih kapaciteta elektrana.
Prošla je godina trebala biti početak kraja za ugljen. Potrošnja se smanjila i 2019. i 2020. godine. Alok Sharma, predsjednik konferencije o klimi COP26 pod vodstvom UN-a, pozivao je na prošlom summitu u Glasgowu svjetske čelnike da ugljen ostave u povijesti.
Umjesto toga, snažan industrijski oporavak nakon pandemije doveo je potrošnju ugljena do vrhunca. Česti prekidi u opskrbi električnom energijom u Kini i Indiji, najvećim svjetskim potrošačima ugljena, natjerali su tamošnje čelnike da udvostruče brigu o tome da zalihe goriva budu dostupne kako bi njihova gospodarstva nastavila raditi. Sharma se u Škotskoj ispričao delegatima kada je obećanje o "postupnom ukidanju" ugljena promijenjeno u "postupno smanjenje" u posljednji trenutak, na inzistiranje Pekinga i New Delhija.
Proizvodnja električne energije iz ugljena na glavnim svjetskim tržištima
Ove godine stvari nisu krenule nabolje. Proizvodnja električne energije iz ugljena porasla je, prema podacima Embera, oko jedan posto do kolovoza 2022. u odnosu na prošlu godinu. U Europi je bilo potrebno zamijeniti ruski plin kako bi se prevladala manja proizvodnja nuklearnih i hidro elektrana. U Kini je povijesna suša u srpnju i kolovozu ispraznila brane hidroelektrana te potaknula porast potrošnje ugljena kako bi se ta energija nadomjestila. U SAD-u se odgađa zatvaranje termoelektrana na ugljen, a proizvodnja ugljena povećat će se za 3,5 posto ove godine jer rudari nastoje zadovoljiti rastuću potražnju iz cijelog svijeta i iskoristiti rekordne cijene.
Ironija u povećanom korištenju ugljena ove godine je povezanost sa sušama koje su smanjile proizvodnju hidroenergije i utjecale na to da vodostaj rijeka bude prenizak za to da nuklearne elektrane rade punim kapacitetom. U Kini i Indiji koje spaljuju 70 posto ugljena u svijetu, u tijeku su radovi na izgradnji elektrana koje koriste to gorivo.
Izvršni direktor vodeće kineske inženjerske tvrtke rekao je kako očekuje da će nacija odobriti više novih elektrana na ugljen do 2025. godine nego ostatak svijeta, dok Indija planira proširiti svoje kapacitete korištenja ugljena za 25 posto do kraja desetljeća. Osim ako ne dođe do značajnog pada troškova skladištenja električne energije.
Čak i dok ulaganja u vjetar i solarnu proizvodnju rastu više nego dosad, Ember prenosi kako je vrlo moguće da će emisije zagađenja iz energetskog sektora ove godine porasti na novi maksimum. Klimatski znanstvenici UN-a upozorili su kako se emisije moraju prepoloviti do 2030. godine da se ograniči rast temperature na oko 1,5 Celzija u odnosu na predindustrijska vremena. Prema američkoj Upravi za informiranje o energetici (EIA), emisije iz američkih elektrana povećat će se za 1,5 posto ove godine.
Rastuća potražnja za ugljenom podigla je cijene na rekordne razine, referentnim terminskim ugovorima za ugljen u Newcastleu taj se energent prodaje po oko 360 dolara po toni, oko šest puta više nego prije dvije godine. Terminski ugovori trenutno se prodaju na razini iznad 260 dolara po toni do 2027. godine, a prije samo dvije godine nijedan terminski ugovor nije bio iznad 75 dolara.
To znači neočekivani dobitak za rudare poput Glencorea koji je u financijskom izvješću za prvu polovicu godine objavio da mu je dobit porasla za gotovo 900 posto, na 8,9 milijardi dolara. Usporedbe radi, to je veća dobit no što je zajedno ostvarili Starbucks i Nike u cijeloj godini. Coal India, vodeći svjetski proizvođač ugljena, gotovo je utrostručio dobit. Kineske tvrtke koje vade više od polovice svjetskog ugljena u prvom polugodištu 2022. godine više su nego udvostručile dobit koja je procijenjena na 80 milijardi dolara.
Investitori su pomno pratili tržište pa su dionice Glencorea i australskog New Hopea ove godine porasle najviše do sada. Analitičari su čak predložili da im se omogući odmor tvrdeći da svojim ekološko-društvenim upravljanjem djeluju na dobrobit društva osiguravajući električnu energiju koja grije obitelji, otvara tvrtke i zapošljava radnike.
Bloomberg
Unatoč tome, ulaganja u ugljen se neprestano smanjuju jer dioničari i banke sve više odbijaju ulagati u projekte iz etičkih razloga ili zbog zabrinutosti kako će tvornice biti prisiljene zatvoriti prije nego što se može ostvariti profitabilan povrat na investiciju.
Iz Urgewalda, njemačke neprofitne organizacije za zaštitu okoliša i ljudska prava koja prati projekte aktivnog ugljena, izjavili su kako je oko 473 gigavata novih elektrana na ugljen još uvijek u različitim fazama planiranja. Napomenuli su da je 2017. godine u planu bilo oko 1600 gigavata. Kad bi se svi planirani projekti ostvarili, svjetska flota elektrana na ugljen bila bi za gotovo četvrtinu veća nego danas.
"Cilj možda ne bi bio toliko nedostižan kada bi ugljen postao prošlost te ne bi bila u planu izgradnja novih elektrana na ugljen. Pravi problem nastaje ako želimo prepoloviti emisije do 2030. godine, jer bi se tada otprilike pola aktivnih elektrana na ugljen moralo ugasiti", rekao je Heffa Schuecking, direktor Urgewalda.
Planovi za proširenje proizvodnje električne energije na ugljen u Kini i Indiji vjerojatno neće usrećiti tamošnja državna komunalna poduzeća. S tako visokim cijenama ugljena, tvrtke koje proizvode električnu energiju i prodaju je po reguliranim cijenama, imat će pad profita. Prema podacima BloombergNEF-a, energija dobivena vjetrom i suncem u obje je zemlje daleko jeftinija od one proizvedene iz ugljena.
"Energetske tvrtke imale su malo vremena da odluče hoće li iskoristiti kratki period labavijih pravila za proširenje proizvodnje energije na ugljen ili se više usredotočiti na niži profit uz visoke troškove", rekao je Zhang Mohan, analitičar iz CITIC Futuresa.
Osim u Kini i Indiji, rijetko koja država ima u planu nove proizvodne kapacitete elektrana na ugljen. Predviđa se da će plin ostati skup nakon ruske invazije na Ukrajinu, što bi trebalo zadržati visoke cijene ugljena jer ponuda neće moći dostići potražnju.
Emisije iz elektrana na fosilna goriva porasle su u 2021. godini
"Svijet ne može jednostavno isključiti svu proizvodnju na ugljen", rekao je Robert Bishop, glavni izvršni direktor tvrtke New Hope, kojoj je cilj povećati proizvodnju i razmatra potencijalne akvizicije u sektoru ugljena. "Potrajat će to neko vrijeme, jednostavno nema dovoljno ponude, stoga smatramo kako će cijene ugljena ostati visoke."
Bloomberg
Ipak, ni 2022. godina nije beznadna za one koji rade na smanjenju emisija štetnih plinova. Iako Kina ulaže u nove rudnike ugljena i elektrane, ona još više novca ulaže u obnovljive izvore energije i skladištenje energije što bi na kraju moglo istisnuti fosilna goriva. Američki Zakon o smanjenju inflacije obećava ubrzanje ulaganja u vjetroelektrane i solarnu energiju na tržištu koje je zaostajalo s obzirom na veličinu države i emisija koje proizvodi.
U Europi su prijeteća energetska kriza i rastuće cijene fosilnih goriva potaknuli potražnju za obnovljivim izvorima energije, pri čemu se uvoz solarnih panela iz Kine na kontinent više nego udvostručio u prvoj polovici godine. Rizici oslanjanja na ruski plin iz plinovoda ubrzali su planove za smanjenje ukupne upotrebe plina, što je faktor koji bi srednjoročno mogao nadoknaditi emisije od nedavnog oživljavanja ugljena, napisali su akademici sa Sveučilišta Princeton u radu objavljenom prošlog mjeseca. Iz glavne njemačke elektroprivredne tvrtke RWE izjavili su u listopadu kako će, iako će kratkoročno povećati upotrebu ugljena tijekom zime, ubrzati prestanak korištenja ugljena za osam godina, do 2030. godine.
"Sve to daje naslutiti da je u pitanju samo kratka odgoda u smanjenju korištenja ugljena, jer tvrtke i države pažljivo prate putanju svojih emisija. Ako sada spalimo više, trebat ćemo dublje zaroniti poslije", rekao je Sebastian Roetters, energetski aktivist iz Urgewalda.
