Iako se rat na bojištu u Ukrajini posljednjih tjedana okreće u korist Rusije, njezino ratom pogođeno gospodarstvo nalazi se pod velikim pritiskom pri kraju godine. Nakon gotovo tri godine rata, ekonomski problemi zemlje odražavaju se u kolapsu vrijednosti nacionalne valute. Ruska rublja tjednima bilježi stalan pad u odnosu na dolar, prenosi Bloomberg.
U drugoj polovici studenog pala je na najnižu razinu u posljednjih 13 mjeseci, dodatno pogođena ukrajinskim raketnim napadima. Ruska središnja banka tada je postavila tečaj rublje na više od 100 za američki dolar, što se dogodilo prvi put nakon više od godinu dana. Ruska središnja banka koristi međubankovne transakcije za izračunavanje tečaja od lipnja, kada je SAD sankcionirao Moskovsku burzu, koja je odmah obustavila trgovanje dolarima i eurima. Ipak, nacionalna valuta nastavila je slabiti.
Daljnje slabljenje potaknuto je odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina da odobri ažuriranu nuklearnu doktrinu, koja Rusiji omogućava upotrebu nuklearnog oružja.
Čitaj više
Svjetske središnje banke više ne prate Fed
Različiti pristupi kamatnim stopama znak su da globalni utjecaj SAD-a opada.
02.12.2024
Trump uvodi nove carine Kini, prijeti im i EU, ali zbog Rusije
Trump je nove carine predstavio kao nužnu mjeru za suzbijanje migranata i ilegalnih droga.
26.11.2024
Putin će za pregovarački stol o Ukrajini donijeti nuklearno oružje
Ukrajina je dobila dozvolu za korištenje američkih dugometnih projektila na ruskom teritoriju, a Rusija je promijenila svoju nuklearnu doktrinu.
20.11.2024
Što treba znati o BRICS-u, glavnom rivalu G-7
Grupa BRICS proširila se početkom 2024. godine i uključila Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Etiopiju i Egipat.
21.10.2024
Prateći događaje od 19. studenog, kada je Ukrajina prvi put upotrijebila rakete zapadne proizvodnje za gađanje ruskih meta, Bloomberg nastavlja izvještavati o kretanju ruske valute. Početni pad rublje stvorio je snažniji pritisak na rusku središnju banku da poveća svoju ključnu kamatnu stopu, potencijalno na najvišu razinu od početka rata.
Rublja je od 21. studenog oslabila više od devet posto u odnosu na dolar i šest posto u odnosu na juan, kada je SAD sankcionirao oko 50 ruskih banaka, uključujući Gazprombanku, prema podacima središnje banke. Taj razvoj događaja prijeti dodatnim pogoršanjem inflacije, koju ruska središnja banka uporno pokušava smanjiti podizanjem kamatnih stopa na rekordno visoke razine.
Središnja banka izjavila je da je spremna dodatno povećati cijenu zaduživanja (trenutno na 21 posto) na bilo koju razinu potrebnu kako bi se inflacija vratila na ciljanu razinu od četiri posto iduće godine. Prema procjenama Bloomberg Economicsa, to bi moglo značiti povećanje na 25 posto.
"Središnja banka suočava se s dilemom – dodatno povećati kamatne stope, što eliminira rizik od recesije, ili jednostavno prihvatiti veći inflacijski pritisak", kaže ekonomist Alex Isakov.
Dok svijet još očekuje dublje posljedice Trumpove politike i najavljenih carina, prvi efekti već su vidljivi. Nove američke sankcije ruskim bankama, uključujući Gazprombanku, dovele su do daljnjeg pada tečaja rublje, što dodatno otežava ulazak stranog kapitala u zemlju.
Prošle srijede, 27. studenog, ruska valuta probila je prag od 108 za dolar, nakon što je dan ranije prešla prag od 105, što je njezina najslabija razina od ožujka 2022. godine. Posljednje informacije govore o blagom oporavku.
Naime, središnja banka zaustavila je sve kupnje deviza do kraja godine, čime je malo stabilizirala rublju, ali valuta je i dalje ugrožena. Osim toga, resursi za sprečavanje daljnjeg kolapsa smanjuju se, piše Yahoo! pozivajući se na Fortune. U petak je središnja banka postavila službeni tečaj na oko 108 za američki dolar, ali to i dalje znači da rublja vrijedi manje od centa.
Iako su zapadne zemlje uvelike prekinule trgovinu s Rusijom, kineski proizvodi zamijenili su mnoge uvozne robe, no rublja je pala i u odnosu na juan. Tijekom ljeta, ruska poduzeća i banke već su se suočile s nedostatkom juana, strane valute kojom se najviše trguje u Rusiji, a koja na neki način predstavlja slamku spasa za njezino gospodarstvo.
Neposredno prije posljednjeg pada, likvidna sredstva u Ruskom fondu za izravna ulaganja (RDIF) iznosila su 55 milijardi dolara, što je značajan pad u odnosu na 140 milijardi dolara iz razdoblja prije rata.