Ruska centralna banka oštro je podigla kamatne stope na hitnom sastanku sazvanom nakon što je jedna od najvećih deprecijacija na tržištima u razvoju bacila mrlju na ekonomiju.
Čelnici banke podigli su svoju referentnu stopu na 12 s 8,5 posto, što je drugo uzastopno povećanje i najoštrije od povećanja koje je došlo neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu prije skoro 18 mjeseci. Sastanak je održan mjesec dana ranije nakon što je rublja nakratko probila odnos od 100 za dolar, prvi put od ožujka prošle godine.
"Cilj odluke je ograničavanje rizika stabilnosti cijena", navodi se u priopćenju centralne banke. Sljedeća revizija bit će 15. rujna.
Rublja je nastavila rasti nakon objave o stopama. I dalje je među tri najgore valute u gospodarstvima u razvoju ove godine, s gubitkom od preko 22 posto u odnosu na dolar.
Odluka od utorka prepisana je iz stranice priručnika koji je guvernerka Elvira Nabiullina već koristila u prošlosti, nakon što najava centralne banke prošlog tjedna o tome kako će se suzdržati od kupovine strane valute nije uspela zaustaviti rušenje valute, dok je visoki dužnosnik Kremlja prebacio krivicu na "meku" politiku centralne banke.
Blogodat za Vladu?
Rijetki javni sukobi ponudili su uvid u konkurentske prioritete koji vode rusku ekonomsku politiku. Iako je slabija rublja blagodat za vladine prihode jer je prihod od izvoza nafte skočio na osmomjesečni maksimum, ona također povećava cijenu uvoza i potiče lokalno stanovništvo da u potrazi za sigurnošću prebacuje novac van zemlje.
Slabija rublja znatno ubrzala je monetarnu politiku, pošto su ekonomisti koje je krajem srpnja anketirao Bloomberg tada očekivali da će ključna stopa porasti na najviše devet posto u ovom kvartalu.
Prije nešto više od tri tjedna, centralna banka povećala je stope za cijeli postotni bod nakon dugog upozoravanja da će veće stope biti odgovor na inflatorne rizike nastale od velike državne potrošnje, sankcija i nedostatka radne snage izazvane ratom.
Ali ulozi su ovog mjeseca porasli, a gospodarstvo je iscrpljen odljevom kapitala i godišnjom inflacijom koja je premašila cilj centralne banke od četiri posto po prvi put od veljače.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Rublja može imati koristi od viših cijena sirove nafte, ali će domaća monetarna politika i dalje biti pouzdanije sidro za valutu".
- Aleksandar Isakov, ruski ekonomist.
Situacija je podigla još veću uzbunu za Nabiullinu nakon što je savjetnik predsjednika Vladimira Putina u ponedeljak osudio centralnu banku, okrivljujući je što je omogućila da brži rast pozajmljivanja preplavi ekonomiju novcem, te pozivajući na "snažnu rublju" koja bi pomogla Rusiji da se prilagodi.
Bloomberg
Drugi istaknuti dužnosnici okarakterizirali su deprecijaciju kao pretnju društvenoj stabilnosti zbog koje se Rusija čini ranjivom i to u vrijeme kada rat u Ukrajini usporava, a međunarodne sankcije pogađaju trgovinu.
Dužnosnici računaju na povećanje kamatnih stopa kako bi se povećala privlačnost domaće štednje i ohladila potražnja potrošača, što je dopridonijelo pogoršanju unutarnje trgovine i pomoglo da se suficit na tekućem računu dovede na najnižu razinu u posljednje dve godine.
Nejasno je da li je centralna banka učinila dovoljno da izgladi razlike koje su se pojavile u najvišim ešalonima ruskog establišmenta. Iako je ekonomski pomoćnik Kremlja Maksim Oreškin rekao da Banka Rusije "ima sve neophodne alate za normalizaciju situacije u bliskoj budućnosti", njene opcije su ograničene, osim zadržavanja povišenih stopa i pooštravanja kontrole kapitala.
S obzirom na to da je veliki dio rezervi centralne banke već zamrznut sankcijama, kreatori politike neće baš biti voljni da uđu na tržište valuta direktnim intervencijama ako rublja ponovo bude pod pritiskom.
.webp){kind=icon}
