Europljani vjerni štednji u bankama, iako ih to skupo košta

Europske su banke opravdano pod kritikama zbog toga što ne podižu kamatne stope na štednju.

No je li iznenađujuće da se zapravo ne brinu da će izgubiti klijente?

U usporedbi s američkim bankama, europske financijske institucije uglavnom imaju puno manju konkurenciju u alternativnim oblicima ulaganja gotovine.

Godine negativnih kamatnih stopa nakon financijske krize 2008. godine navikle su Europljane da ne ostvaruju prinos na svoju štednju i sada se tek sporo osvještavaju oko postojanja boljih mogućnosti za njihovih više od devet bilijuna eura depozita. Prosječna kamatna stopa na lako dostupan novac kućanstava na štednji je tek 0,23 posto.

U SAD-u su investitori u prošloj godini ubacili bilijun dolara u novčane fondove, podižući ukupnu imovinu na više od 5,5 bilijuna dolara. Više od trećine toga novca pripada građanima koji te fondove vide kao sigurnu i privlačnu zamjenu za depozite u bankama.

Fondovi na novčanom tržištu ulažu u različite kratkoročne dužničke instrumente visoke kvalitete, omogućuju dnevnu likvidnosti, što znači da je novac lako dostupan, a prinos puno bliži onome što je kamatna stopa središnje banke.

U Europi su takvi fondovi imali puno manji priljev, pa je ukupna imovina na kraju ožujka iznosila tek 1,5 bilijuna eura i gotovo sav novac je korporativnog ili institucionalnog podrijetla. Manje od polovice je denominirano u eurima, a ostatak je razdijeljen između britanske funte i američkog dolara.

Pozitivno je što su Europljani zadovoljni svojim bankama i nisu osjećali potrebu seliti svoj novac kao što su činili Amerikanci nakon propasti banke Silicon Valley u ožujku.

Zavodljivo je objašnjenje da Europljani nisu skloni riziku (do 100 tisuća eura štednje je osigurano) ili naprosto nisu svjesni alternativa za sigurno polaganje teško zarađenog novca. Ili oboje.

Mnogi Europljani nemaju brokerski račun obično potreban za kupnju u novčanom fondu i drže veći dio svog bogatstva na bankovnim računima od Amerikanaca.

Rastu ulaganja u novčane fondove u SAD-u

Novčani su fondovi "američki fenomen" i to nemamo u Europi, kazao je u svibnju glavni izvršni direktor bankarske grupacije ING Steven van Rijswijk.

"Dok su novčani fondovi dostupni u Njemačkoj, nikad nisu bili uspješni među građanima i vjerojatno o njima puno ljudi i nema informacije", napisali su ranije ove godine analitičari u Deutsche Banku.

Dodali su da su štediše privrženi depozitima, ali to ih košta. Primjerice, štedna banka Sparkasse nudi samo 0,5 posto kamate na depozite, bitno niže od 3,75 posto koliko je depozitna stopa Europske središnje banke.

I premda se mogu nekad dobiti bitno bolji uvjeti u konkurentskoj banci, obično je riječ o kratkoročnim ponudama koje isteknu u roku od šest ili 12 mjeseci.

Moguće je i ostaviti novac na oročenoj štednji za nešto veći prinos, no ta gotovina u međuvremenu može iznenada zatrebati.

Pogleda li se prema novčanim fondovima, kratkoročnim obvezničkim fondovima i sličnim gotovinskim financijskim instrumentima, opcije su privlačne.

Godišnji uprosječeni prinos na novčane fondove denominirane u eurima, koje prati i analizira S&P Global Ratings, iznosio je u drugom tromjesečju u prosjeku 3,4 posto. U slučaju fondova denominiranih u funtama 4,4 posto, a kod dolarskih 5,1 posto.

"Novčani fondovi privlačna su vrsta imovine za investitore koji ne gledaju samo na povrat, već i na likvidnost i stabilnost", ističu analitičari S&P-a Michael Mango i Andrew Paranthoiene.

U financijskoj krizi 2008. novčani su fondovi bili pogođeni povlačenjem novca, što je potaknulo upozorenja o rizicima za financijsku stabilnost. Reforme koje su stupile na snagu 2019. pojačale su zaštitne slojeve likvidnosti i premda je u Europi došlo do odljeva novca tijekom pandemije, fondovi su mogli odgovoriti na te zahtjeve. Razgovori o daljnjim reformama su u tijeku.

Mršave kamatne stope na štednju za europske građane

Alternative depozitima u bankama zavrjeđuju da se na njih osvrne. Vidljivo je da njemačke štediše na Redditu sve više dijele savjete o novčanim fondovima. Novčani fondovi bili su među najtraženijima među klijentima brokerske kuće Hargreaves Lansdown u srpnju.

U međuvremenu su europske fintech tvrtke klijentima počele nuditi mogućnost prebacivanja neinvestiranog novca u novčane fondove i sličnu imovinu male volatilnosti. Revolut koristi novčane fondove Fidelity Internationala, a tvrtka Wise fondove BlackRocka koji obuhvaćaju državni kratkoročni dug.

Ipak treba imati na umu nekoliko savjeta. Naime, treba obratiti pozornost na valutu. Novčani fondovi u dolarima imaju veći prinos, no ako dolar gubi vrijednost, može i vaš prinos. Također, treba pogledati kakve su godišnje naknade i biti oprezan da se ne ostavi previše gotovine u novčanim fondovima na dulji rok jer će prinosi onda biti niži od onih na dionice.

Europljani prvi put nakon dugo vremena mogu zaraditi prinos na svoju štednju, ali to se neće dogoditi ako klijenti ostanu pasivni. Što se više gotovine prebaci u alternativne oblike ulaganja, europske bi banke mogle prije odlučiti povećati i kamate na štednju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar