U se posljednje vrijeme svako radno jutro ispred zgrade španjolske središnje banke u centru Madrida stvara red. Štediše dolaze s raznih strana kako bi ostvarili nešto što nije viđeno već više od desetljeća – kamatu od gotovo tri posto.
Premda kamatne stope u Europi od sredine prošle godine rastu, španjolske su banke zasad odlučile ne prenijeti taj rast na svoje štediše, već zadržati razliku.
Stoga nije čudno da je potražnja, kad se pročulo o bitno većem povratu na kratkoročni državni dug, odnosno trezorske zapise, skočila.
"Banke ne daju skoro ništa za depozite, dok ovdje dobivam puno više i sigurnije je. To je logična odluka", rekao je 79-godišnji umirovljenik Fermín Bódalo čekajući na temperaturi jedva višoj od ništice.
Španjolske su banke među onima u eurozoni s najmizernijim kamatama na štednju. Nude tek 0,4 posto na nova oročenja do 12 mjeseci, navode posljednji podaci Europske središnje banke (ECB). Za usporedbu, štediše u Francuskoj i Italiji godišnje dobivaju 1,8 posto na nove depozite, a u Njemačkoj odgovarajuća stopa iznosi 1,3 posto.
Takvo stanje španjolskim bankama pruža priliku za povećanje zarade, no istodobno ljude obeshrabruje od štednje. Inflacija je u Španjolskoj između pet i šest posto.
"ECB želi da se rast stopa prelije na štednju jer transmisijski mehanizam inače ne funkcionira", kaže Daragh Quinn, analitičar iz brokerske kuće KBW.
S druge pak strane, više kamatne stope već su se odrazile na stambene kredite koji su sad iznad tri posto.
Španjolska udruga banaka odbila je komentirati situaciju, no analitičari očekuju da se ovakav trend odrazi na izvješća o zaradi banaka ovoga tjedna.
Dominantni igrač na bankarskom tržištu CaixaBank mogao bi ostvariti godišnji rast od 12 posto kamatnih prihoda za prošlu godinu, navodi se u Bloombergovoj anketi analitičara.
Španjolske banke ne trebaju gotovinu. Nakon puno godina jako niskih kamatnih stopa plivaju u novcu od štednje po viđenju. Depoziti građana i tvrtki obuhvaćaju više od polovice pasive španjolskih banaka u usporedbi s 28 posto u Njemačkoj.
Španjolske banke obično posluju s omjerom kredita u odnosu na depozite ispod 100 posto, odnosno uporaba novaca klijenata za financiranje kreditiranja je ograničena.
Glavni financijski direktor u Banco de Sabadellu Leopoldo Alvear kaže kako se banke ne moraju natjecati za velike količine depozita, pa je pritisak na kamate na štednju slabiji.
Stoga se štediše počinju okretati redovima pred središnjom bankom. Potražnja je takva da se vrijeme čekanja sada nastoji smanjiti rezervacijama online.
Moguće je podnijeti ponudu za kupnju državnog duga i putem web stranice španjolskog ministarstva financija, no za to je potrebno nešto napora i vještine oko digitalne identifikacije i procedure. Unatoč tome, kupnja državnog duga online u siječnju je iznosila 400 milijuna eura, što je otprilike koliko i cijele prošle godine. Nema još objavljenih podataka o šalterskoj prodaji.
"Mi smo svi ovdje jer nam banke ne daju ništa. Sve ostavljaju sebi", rekao je 49-godišnji José Martín čekajući svoj red na hladnoći.